Dolaskom administracije predsjednika Donalda Trumpa, Sjedinjene Američke Države uvele su zaokret u vanjskoj politici, stavljajući u fokus interese američkog naroda. Sukladno naredbi predsjednika Trumpa, sva američka pomoć za inozemstvo bit će obustavljena na 90 dana kako bi se izvršila detaljna revizija trošenja sredstava, izvještava bljesak.info.
Revizija pomoći i posljedice za BiH
Izdašna američka pomoć Bosni i Hercegovini, koja se realizira putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ključna je za brojne projekte demokratizacije društva, jačanja vladavine prava i borbe protiv korupcije. Prošle godine je, prema podacima, ukupno 39 miliona dolara potrošeno na administraciju, projekte pomoći nevladinim organizacijama i infrastrukturu u BiH.
Međutim, trenutna obustava sredstava izazvala je ozbiljnu neizvjesnost u civilnom sektoru. Politički analitičar Stefan Blagić upozorava da mnoge organizacije u BiH nemaju kapacitete da prežive bez ove vrste finansijske podrške.
– Civilni sektor u BiH nema mogućnost opstanka nekoliko mjeseci ili godinu dana bez ove vrste finansijske potpore. Ovo će ozbiljno ugroziti demokratske procese, kao i borbu protiv kriminala i korupcije – izjavio je Blagić za bljesak.info.
Trumpova administracija: Fokus na interese američkog naroda
Američki državni sekretar Marco Rubio pojasnio je stav nove administracije:
– Predsjednik Trump jasno je izrazio da Sjedinjene Države više neće dijeliti novac bez koristi za američki narod. Ponovna procjena i usklađivanje pomoći nisu samo ispravni potezi, već i moralna obaveza.
Ovaj stav dodatno je potvrdio generalni stav USAID-a, čiji su projekti proteklih godina omogućili realizaciju ključnih programa pomoći nevladinom sektoru u BiH.
Šira slika i utjecaj na BiH
Na globalnom nivou, Sjedinjene Američke Države su 2023. godine za međunarodnu pomoć izdvojile 68 milijardi dolara. Kako će ova privremena obustava pomoći utjecati na BiH, postat će jasnije u naredna tri mjeseca, koja će biti ključna za opstanak mnogih nevladinih organizacija, a time i za budućnost civilnog sektora.
Osim finansijskih izazova, dodatni pritisak na civilni sektor u BiH donosi i Nacrt zakona o stranim agentima, koji je ponovo usvojen u Vladi RS-a. Ukoliko ovaj zakon stupi na snagu, mogao bi dodatno ograničiti rad nevladinih organizacija u zemlji.
Ostaje da se vidi kako će BiH prebroditi ovaj period neizvjesnosti i na koji način će civilni sektor odgovoriti na izazove koji prijete njegovom opstanku.