Bosanskohercegovački elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim izazovima usljed kombinacije tehničkih problema, neefikasnosti u rudnicima i sve izraženijih hidroloških nepogodnosti koje dodatno pogoršavaju stanje. Prema upozorenjima stručnjaka, situacija bi mogla rezultirati ozbiljnim posljedicama – kako za proizvodnju električne energije, tako i za prirodne resurse poput Jablaničkog jezera.
Kako piše portal Hercegovina.info, sve tri elektroprivrede u zemlji mogle bi biti prisiljene na dodatni uvoz struje zbog nedovoljnih količina iz domaćih izvora. Usljed izrazito sušnog perioda, smanjuje se kapacitet proizvodnje u hidroelektranama, dok termoelektrane muku muče sa zastarjelom opremom i nedostatkom ugljena.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih pet mjeseci 2025. godine dosegao je čak 296 miliona KM – što je oko 240 miliona više nego u istom periodu prošle godine.
Jablaničko jezero pod prijetnjom
Energetski stručnjak iz Sarajeva, Almir Bečarević, upozorava da je stanje alarmantno kada je riječ o Jablaničkom jezeru, te da je njegova vodostajna razina već sada ispod propisanih granica.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, rekao je za “Nezavisne novine” da će, kako je krenulo, “Elektroprivreda BiH” od Jablaničkog jezera napraviti potok.
“Već je narušena sezona na ovom jezeru, i sami mještani to kažu. Odstupanja od kote koja je predviđena su manja za četiri metra i to je sama ‘Elektroprivreda BiH’. Kako sad stoje stvari, dok ne naprave potok od ovog jezera neće stati. Što se tiče uvoza električne energije, sigurno je da će u narednom periodu biti dosta izraženiji. Dvije termoelektrane u Republici Srpskoj su u remontu. Neko želi da predstavi da će sa nekim Zakonom o električnoj energiji na nivou države riješiti sve probleme, ali ja smatram da neće. Treba riješiti probleme prevelikog uvoza, nikakvog izvoza i pravljenja od hidroakumulacija potoke”, naglasio je Bečarević. Nezavisne novine.
On ističe da problem nije samo nedostatak kiše, već i loše upravljanje hidroakumulacijama, te da bi se bez ozbiljnih reformi stanje moglo dodatno pogoršati.
Termoelektrane u zastoju
U isto vrijeme, obje ključne termoelektrane u Republici Srpskoj – RiTE Ugljevik i RiTE Gacko – ove godine su ušle u remontne procese, pri čemu je došlo do preklapanja od 13 dana. Takav raspored smatra se ozbiljnim propustom, jer su upravo te elektrane zaslužne za preko 65% ukupne proizvodnje u tom entitetu.
U Federaciji BiH, termoelektrane se suočavaju s problemom niskih isporuka ugljena iz rudnika, pa su prisiljene da ga kupuju na tržištu – često po višim cijenama.
Bičakčić: Vratimo se lopatama
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (SEERC), smatra da BiH ima resurse, ali ne i efikasan sistem upravljanja.
„Zaboravili smo kako se kopa ugljen, ne znamo upravljati strojevima, možda bismo se trebali vratiti na lopate Alije Sirotanovića, ali ugljena bi trebalo biti“, kaže Bičakčić, dodajući da je jedini izlaz iz krize povećanje domaće proizvodnje.
On upozorava i na povezanost cijena nafte i električne energije, ističući da bi daljnji rast cijena na burzama dodatno opteretio potrošače u BiH.
Turizam trpi, priroda na udaru
Posebno su pogođeni turistički kapaciteti u okolini Jablaničkog jezera, gdje mještani već izražavaju nezadovoljstvo zbog pada vodostaja, ali i izostanka sistemskih rješenja.
Bečarević zaključuje da će, bez ozbiljnih padavina, koje se ne očekuju do oktobra ili novembra, od hidroelektrana “biti vrlo malo koristi”.