Selo kod Konjica krije nevjerovatno historijsko blago: Evo šta su arheolozi pronašli ispod stećaka!

Tridesetak kilometara od Konjica, u blizini Glavatičeva, nalazi se mjesto koje čuva neke od najzanimljivijih tragova srednjovjekovne Bosne. Na lokalitetu Grčka glavica u selu Biskup evidentirana su 172 stećka, ostaci srednjovjekovne crkve i grobovi pripadnika nekada moćne plemićke porodice Sanković. Arheološka istraživanja otkrila su vrijedne predmete, novac iz evropskih gradova, pa čak i tragove povrede mačem na jednom ljudskom skeletu.

Ovaj lokalitet od 2016. godine nalazi se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine, a tokom maja 2026. godine ponovo su ga obišli stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika.

Iza kamenih spomenika koji stoljećima odolijevaju vremenu krije se priča o bosanskom plemstvu, bogatstvu, trgovačkim vezama i životu na ovim prostorima prije više od šest stoljeća.

Mjesto na kojem su sahranjivani pripadnici moćne porodice Sanković

Grčka glavica smještena je na manjem uzvišenju u selu Biskup, na području koje je u srednjem vijeku pripadalo župi Kom.

Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Grada Konjica, nekropola obuhvata 172 stećka i niz grobova bez nadgrobnih obilježja.

Arheološka istraživanja pokazala su da je ovo mjesto služilo i kao porodično groblje Sankovića, velikaškog roda koji je tokom 14. stoljeća imao značajan politički utjecaj na području tadašnje Humske zemlje.

Prema dostupnim historijskim podacima, u Biskupu je sahranjeno dvadesetak članova ove plemićke porodice.

Kameni natpis koji je sačuvao ime srednjovjekovne plemkinje

Jedan od najdragocjenijih spomenika na Grčkoj glavici jeste stećak Goisave, supruge vojvode Radiča Sankovića.

Na visokom kamenom sanduku sačuvan je nadgrobni natpis koji potvrđuje njen identitet i porodične veze.

Goisava je bila kćerka Jurja Balšića iz Zete, a njeno porijeklo i brak svjedoče o vezama između velikaških porodica srednjovjekovnog Balkana.

Prema podacima Muzeja Bosanskog Kraljevstva, Goisava je sahranjena krajem 1398. godine.

Njen grob, međutim, nije zanimljiv samo zbog sačuvanog natpisa.

U grobovima pronađeni predmeti iz Dubrovnika i Italije

Arheološka istraživanja otkrila su niz predmeta koji pružaju uvid u materijalnu kulturu srednjovjekovnog plemstva.

U Goisavinom grobu pronađeni su dubrovački dinar, 14 kovanica iz Venecije, Verone i Mantove te svilene vrpce.

U drugim grobovima otkriveni su ostaci odjeće od svile i zlatnog brokata, više od stotinu srebrnih dugmadi, kao i stakleni pehar izrađen u Veneciji krajem 14. stoljeća.

Posebnu pažnju privlači i jedan ukrašeni stećak težak približno osam tona, ispod kojeg su pronađeni dragocjeni predmeti s heraldičkim detaljima.

Ovi nalazi svjedoče o bogatstvu pojedinih pripadnika srednjovjekovne vlastele i povezanosti ovih prostora s tadašnjim evropskim trgovačkim i kulturnim centrima.

Pronađen i skelet s tragom udarca mačem

Među neobičnim arheološkim nalazima nalazi se i kameni sarkofag otkriven unutar ostataka crkve.

Na skeletu pronađenom u grobu zabilježen je dubok urez na desnoj potkoljenici, koji se u stručnoj literaturi dovodi u vezu s povredom nanesenom mačem.

Identitet pokojnika i okolnosti u kojima je povreda nastala ne mogu se pouzdano utvrditi samo na osnovu tog nalaza.

Ipak, riječ je o još jednom detalju koji pokazuje koliko vrijednih informacija o životu srednjovjekovnih stanovnika ovih prostora čuvaju grobovi na Grčkoj glavici.

Arheolozi istraživali lokalitet još prije više od 70 godina

Značajna istraživanja nekropole provedena su tokom 1954. i 1955. godine, pod vodstvom historičara i arheologa Marka Vege.

Istraženi su grobovi unutar ostataka crkve, kao i dio grobova izvan nje.

O rezultatima istraživanja Vego je objavio naučne radove u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1955. i 1957. godine.

Pronađeni pokretni arheološki materijal pohranjen je u Arheološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Istraživanja su bila ključna za bolje razumijevanje historije porodice Sanković i značaja ovog lokaliteta.

Ostaci crkve starije od većine stećaka

Na Grčkoj glavici nalaze se i ostaci romaničke crkve s polukružnom apsidom, čiji se nastanak okvirno smješta u 12. ili 13. stoljeće.

Prema dostupnim istraživanjima, crkva je naknadno korištena kao mjesto sahranjivanja pripadnika velikaške porodice.

Većinu stećaka na lokalitetu čine sanduci i ploče, dok je evidentiran samo jedan sljemenjak.

Pojedini spomenici ukrašeni su kamenim arkadama, biljnim motivima i geometrijskim ornamentima.

Od nacionalnog spomenika do svjetske baštine

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Grčku glavicu nacionalnim spomenikom u maju 2004. godine.

Dvanaest godina kasnije stiglo je i međunarodno priznanje.

UNESCO je 2016. godine na Listu svjetske baštine uvrstio međunarodno dobro „Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici“, koje obuhvata 28 odabranih nekropola u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Od toga se čak 22 lokaliteta nalaze u Bosni i Hercegovini.

Grčka glavica u službenoj UNESCO-ovoj evidenciji nosi oznaku 1504-002.

Prema službenoj karti UNESCO-a, zaštićeno područje obuhvata 2.600 kvadratnih metara, dok dodatna zaštitna zona zauzima 23.400 kvadratnih metara.

Stručnjaci ponovo obišli nekropolu tokom 2026. godine

Da briga o ovom historijskom lokalitetu traje i danas, potvrđuje objava Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika 15. maja 2026. godine izvršili su monitoring nekropole Grčka glavica u Biskupu, kao i nekropole Dolovi kod Umoljana na području Trnova.

Informacija o izvršenom monitoringu objavljena je na službenoj stranici Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Oba lokaliteta imaju status nacionalnih spomenika i dio su UNESCO-ove svjetske baštine.

Monitoring predstavlja dio aktivnosti praćenja i očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa, a sam po sebi ne znači da je utvrđena neposredna ugroženost spomenika.

Konjic ima historijsko blago od svjetskog značaja

Dok se o srednjovjekovnoj Bosni danas najčešće govori kroz historijske knjige, muzeje i stare utvrde, u okolini Konjica sačuvani su materijalni tragovi života nekadašnjih velikaških porodica.

Na Grčkoj glavici stoljećima opstaju kameni spomenici koji svjedoče o njihovim porodičnim vezama, umjetnosti, bogatstvu i vezama s drugim dijelovima Evrope.

Njihova vrijednost odavno je prepoznata i izvan granica Bosne i Hercegovine.

Samo tridesetak kilometara od Konjica nalazi se mjesto koje nije tek skup starih kamenih spomenika, nego vrijedan dio historije srednjovjekovne Bosne i zaštićene svjetske kulturne baštine.

Prviklik.ba – istraživačka priča pripremljena na osnovu službene dokumentacije UNESCO-a, Grada Konjica, Federalnog ministarstva kulture i sporta te historijskih i arheoloških podataka.

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA?