Više od godinu dana prije početka rata u Bosni i Hercegovini, američke obavještajne službe upozorile su da se Jugoslavija nalazi pred raspadom i da bi politička kriza mogla prerasti u teško etničko nasilje. U deklasificiranom dokumentu od 18. oktobra 1990. godine predviđeno je da će jugoslavenska federacija prestati funkcionisati u roku od godinu dana, a vjerovatno se potpuno raspasti u roku od dvije godine. Posebnu pažnju izaziva dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
Riječ je o američkoj Nacionalnoj obavještajnoj procjeni pod nazivom Yugoslavia Transformed (NIE 15-90), koja je danas javno dostupna u arhivi američke Centralne obavještajne agencije (CIA).
Dokument je nastao u vrijeme kada je Jugoslavija još formalno postojala, a oružani sukobi koji će obilježiti naredne godine još nisu počeli.
Njegov sadržaj otkriva koliko su američke obavještajne institucije ozbiljno procjenjivale mogućnost raspada zajedničke države i izbijanja nasilja.
Šta su Amerikanci predvidjeli u oktobru 1990.?
U sažetku dokumenta američki obavještajni analitičari iznijeli su procjenu da je politička volja koja je održavala jugoslavensku federaciju praktično nestala.
Prema njihovoj analizi, ekonomske reforme neće biti dovoljne da sačuvaju državu jer su političke i nacionalne podjele postale presudne.
Posebno su istaknuli da ni Savez komunista ni Jugoslavenska narodna armija (JNA) neće uspjeti održati postojeći federativni sistem.
Procjenjivali su da će Slovenija i Hrvatska nastaviti težiti većoj samostalnosti, dok će pokušaji očuvanja zajedničke države ili stvaranja nove konfederacije nailaziti na ozbiljne političke prepreke.
U dokumentu je također upozoreno da bi raspad mogao biti praćen dugotrajnim i teškim međuetničkim sukobima.
Ipak, važno je naglasiti da procjena nije bila potpuno tačna u svakom detalju. Njeni autori tada su smatrali da je rat punih razmjera između republika malo vjerovatan u posmatranom periodu, iako su upozoravali na ozbiljno nasilje.
Šta je pisalo o Bosni i Hercegovini?
Jedan od najznačajnijih dijelova dokumenta odnosi se upravo na Bosnu i Hercegovinu.
Američki analitičari upozoravali su na mogućnost širenja nacionalnih sukoba, posebno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U procjeni se navodi očekivanje da će srpske političke snage pokušati podsticati pobune srpskih manjina u drugim republikama, naročito u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te da je moguće nasilje velikih razmjera na etničkoj osnovi.
Kasnija analiza pod nazivom Unheeded Warning of War („Zanemareno upozorenje na rat“), koju su napisali Gregory F. Treverton i Renanah Miles, a objavio CIA-in Centar za proučavanje obavještajnog rada, posebno ističe da je Bosna u procjeni iz 1990. označena kao područje najveće prijetnje od nasilja.
Ipak, autori te kasnije analize napominju da je originalni dokument više pažnje posvetio Kosovu, gdje su američki analitičari tada očekivali neposrednije izbijanje oružanih sukoba.
To pokazuje da je Bosna i Hercegovina već 1990. bila prepoznata kao područje ozbiljnog rizika, ali ne znači da su američke službe unaprijed znale sve okolnosti budućeg rata.
Ko je sastavio dokument?
Nije riječ o neformalnom mišljenju pojedinca, već o zajedničkoj američkoj obavještajnoj procjeni.
Prema originalnom dokumentu, u njenoj izradi učestvovale su CIA, Odbrambena obavještajna agencija (DIA), Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) i obavještajno-istraživački biro američkog State Departmenta.
U pripremi su učestvovale i obavještajne strukture američke vojske i ratnog zrakoplovstva.
Procjenu je odobrio Nacionalni odbor za vanjske obavještajne poslove, a izrađena je na osnovu informacija dostupnih do 18. oktobra 1990. godine.
Zbog toga dokument predstavlja značajan historijski izvor za razumijevanje tadašnjih američkih procjena političke i sigurnosne situacije u Jugoslaviji.
Ako su upozorili na rat, zašto upozorenje nije promijenilo politiku?
Upravo tim pitanjem bavili su se Gregory F. Treverton i Renanah Miles u naknadnoj studiji koju je objavio CIA-in Centar za proučavanje obavještajnog rada.
Autori su zaključili da je procjena bila izuzetno direktna i da je u velikoj mjeri tačno predvidjela raspad Jugoslavije.
Međutim, prema njihovoj analizi, nije imala vidljiv utjecaj na američku politiku.
Kao jedan od razloga navodi se činjenica da su američki politički lideri u to vrijeme bili zaokupljeni velikim međunarodnim događajima, uključujući promjene u Sovjetskom Savezu, raspad komunističkih sistema u istočnoj Evropi i krizu u Perzijskom zaljevu.
Pojedini američki zvaničnici, prema kasnijim istraživanjima, teško su prihvatali mogućnost da Jugoslavija, koju su dugo posmatrali kao važnu državu u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi, zaista može nestati.
Autori studije ukazuju i na problem samog obavještajnog izvještavanja: dokument je upozoravao na opasnost, ali nije ponudio konkretne političke mogućnosti za sprečavanje ili ublažavanje krize.
To je, prema njihovom tumačenju, moglo doprinijeti izostanku snažnije reakcije.
Dokument je danas javno dostupan
Procjena Yugoslavia Transformed kasnije je deklasificirana, odnosno skinuta je oznaka tajnosti, a objavljena je u zbirci američkih obavještajnih dokumenata 2006. godine.
Njenu autentičnost i historijski značaj potvrđuje i službena stranica američkog State Departmenta, koja dokument navodi u pregledu raspada Jugoslavije od 1990. do 1992. godine.
Zainteresirani čitaoci mogu pogledati izvorne dokumente:
- Originalna američka obavještajna procjena „Yugoslavia Transformed“ iz 1990. godine – PDF
- CIA – „Unheeded Warning of War“, naknadna analiza zašto upozorenje nije imalo vidljiv utjecaj na politiku
- Američki State Department – službeni historijski pregled raspada Jugoslavije
Važna napomena: Procjena nije dokaz da je neko organizovao raspad ili rat
Objavljeni dokument predstavlja obavještajnu analizu i predviđanje mogućih događaja na osnovu informacija kojima su američke institucije raspolagale u oktobru 1990. godine. Njegov sadržaj sam po sebi ne dokazuje da su Sjedinjene Američke Države, CIA ili druge institucije planirale, organizovale, izazvale ili unaprijed dogovorile raspad Jugoslavije ili rat u Bosni i Hercegovini.
Također, navodi o mogućim postupcima političkih i nacionalnih aktera predstavljaju tadašnje obavještajne procjene, a ne sudski utvrđene činjenice o individualnoj odgovornosti. Dokument nije sudska presuda niti dokaz krivične odgovornosti bilo koje osobe.
Naknadna studija objavljena na stranici CIA-e predstavlja istraživanje njenih autora, a ne nužno službeni stav američke vlade ili same Agencije.
Za zaključke o odgovornosti za konkretne ratne zločine mjerodavne su pravosnažne sudske presude i drugi vjerodostojni dokazi, a ne samo obavještajna predviđanja.
Historijsko upozorenje koje i danas otvara pitanja
Više od tri decenije kasnije, dokument iz oktobra 1990. godine ostaje važan pokazatelj da je mogućnost raspada Jugoslavije i izbijanja teškog nasilja bila prepoznata znatno prije početka rata u Bosni i Hercegovini.
Njegova posebna vrijednost nije u dokazivanju teorija o unaprijed organizovanom ratu, već u činjenici da je ozbiljno upozorenje postojalo, dok je kasnija analiza pokazala koliko je teško obavještajne procjene pretvoriti u djelotvorne političke odluke.
Ključno pitanje koje ovi dokumenti otvaraju jeste kako je međunarodna politika reagovala na upozorenja koja su joj bila dostupna prije izbijanja sukoba.
