Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nedavno je uspješno izvedena jedna od najemotivnijih transplantacija do sada – punica je donirala bubreg svom zetu. Ova izuzetna priča o ljudskoj dobroti i nesebičnosti prvi je zabilježeni slučaj takve vrste u Bosni i Hercegovini piše n1info.ba
“Oboje su dobro. Punica je već otpuštena iz bolnice, a zet se uskoro otpušta”, potvrdio je za N1 dr. Damir Rebić, nefrolog KCUS-a. Dodaje da je svaka transplantacija emotivna, ali da ovakvi nesrodni slučajevi dodatno naglašavaju snagu ljudske solidarnosti.
Ova transplantacija dolazi nekoliko mjeseci nakon što je u BiH zabilježen sličan primjer – svekar je tada donirao bubreg svojoj snahi.
KCUS lider u transplantacijama u BiH
U 2025. godini na KCUS-u je do sada urađeno devet transplantacija. Sljedeće sedmice planirana je još jedna, tzv. preemptivna transplantacija – mladoj osobi bubreg će donirati majka, i to prije nego što uopće krene na dijalizu.
“Pacijent je već pripremljen. On neće osjetiti traumu dijalize, već će nastaviti život bez prekida”, kaže dr. Rebić.
Prošle godine urađeno je 17 transplantacija, od kojih je osam bilo od preminulih donora (kadaverične). Ove godine, međutim, nije bilo nijedne takve transplantacije.
“Bez kadaverične donacije sistem ne može opstati. Potrebna je jaka mreža, lanac u kojem nijedna karika ne smije ispasti”, upozorava Rebić.
Više od 2.700 ljudi na dijalizi, samo 217 na listi
Iako u BiH postoji federalna lista čekanja sa 217 pacijenata, Rebić upozorava da to nije ni blizu stvarnom broju onih kojima je potrebna transplantacija.
“Imamo 2.700 ljudi na dijalizi. Realno, najmanje 600-700 njih ispunjava uslove za transplantaciju. Liste nisu ažurirane”, ističe.
Dodaje da se brojni pacijenti upućuju na transplantacije u inostranstvo – najčešće u Tursku, Hrvatsku ili Njemačku – zbog složenih medicinskih prepreka ili nedostatka kapaciteta u domaćem sistemu.
Donorske kartice bez pravne snage, ali sa snažnom porukom
U BiH donatorska kartica još uvijek nema zakonsku snagu – porodica preminulog mora dati saglasnost za donaciju organa. Ipak, kartica nosi snažnu poruku.
“Ona signalizira porodici da je pokojnik imao želju da daruje organe”, objašnjava Rebić.
U zemljama poput Hrvatske i Španije svi građani su potencijalni donori, osim ako se izričito ne izjasne drugačije. Rebić poručuje da i BiH hitno treba pokrenuti široku kampanju o važnosti doniranja organa.
“Imamo podršku svih vjerskih zajednica. I religijski gledano – darivanje organa je sevap, čin dobra. Svi smo statistički prije kandidati da primimo organ nego da ga darujemo”, kaže on.
Kriza u Tuzli, zastoj u RS-u
Nekadašnji lider transplantacija u BiH, UKC Tuzla, u prvih šest mjeseci ove godine uradio je samo tri transplantacije. Razlog je, prema riječima dr. Rebića – nedostatak stručnog kadra. U Republici Srpskoj transplantacije se ne izvode, ali postoje planovi da se ponovo pokrenu.
“Jedna karika kad ispadne – urušava se cijeli lanac. Najveći izazovi danas su odlazak stručnjaka, tromost sistema i nedostatak posvećenosti”, zaključuje Rebić.
Kako sačuvati bubrege?
Na pitanje kako građani mogu sačuvati zdravlje bubrega, Rebić daje jasan savjet: “Voda. Hidratacija je ključ. Bubrezi ne bole dok ne bude kasno. Redovni pregledi mogu spasiti život.”
U saradnji s Federalnim zavodom za javno zdravstvo, Udruženje nefrologa BiH uskoro će pokrenuti nacionalni program za prevenciju hronične bubrežne bolesti.
