(VIDEO) Radnik u BiH od svoje plate nosi najmanje kući: Šta donosi povećanje minimalca na 1.000 KM

Uredba Federalne vlade o povećanju minimalne plate na 1.000 KM izazvala je burne reakcije javnosti i poslodavaca u Federaciji BiH. Dok Vlada tvrdi da je ovo prvi korak ka zaštiti dostojanstva radnika, poslodavci upozoravaju na brojne izazove koje bi ovakva odluka mogla donijeti.

Nema povlačenja – Vlada ostaje pri svojoj odluci

Federalni premijer Nermin Nikšić i njegova vlada odlučni su u provođenju ove mjere, uprkos kritikama. Ističu kako su spremni pružiti subvencije malim preduzećima i obrtima kako bi se prilagodili novim uslovima. Međutim, konkretni detalji o visini i načinu isplate subvencija još uvijek nisu poznati.

“Do masovnih otpuštanja neće doći”, poručuju iz Vlade, naglašavajući da su mjere pomoći već pripremljene, iako nisu precizirane.

Poslodavci nezadovoljni – nedostatak socijalnog dijaloga ključni problem

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, u razgovoru za Federalnu televiziju istakao je da je ključni problem nedostatak socijalnog dijaloga prilikom donošenja uredbe.

“Nismo dobili analize niti materijale o mogućim posljedicama. Odluka je donesena bez razgovora s nama, što smatramo neprihvatljivim. Plate jesu niske, ali ovakav potez Vlade stvara dodatni pritisak na poslodavce”, rekao je Smailbegović.

Istakao je da će povećanje doprinosa po radniku, u iznosu od 300 do 400 KM, značajno opteretiti poslodavce, posebno u manje razvijenim regijama.

Posljedice za ekonomiju i inflaciju

Smailbegović je upozorio da će neki poslodavci biti primorani smanjiti broj zaposlenih, dok će drugi povećati cijene svojih proizvoda i usluga kako bi pokrili dodatne troškove. Neki će, nažalost, možda zatvoriti svoje poslovanje.

“Ova odluka će sigurno potaknuti inflaciju. Trgovci će povećati cijene, trgovačke marže će rasti, a to će se odraziti na cijene svih proizvoda i usluga”, dodao je.

Rješenje u sistemskim promjenama

Prema Smailbegovićevim riječima, jedino dugoročno rješenje leži u donošenju seta fiskalnih zakona koji bi smanjili opterećenje na rad. On je naglasio da su doprinosi u BiH među najvišima u svijetu, sa stopom od 42,5%, dok svjetski prosjek iznosi 25%, a evropski 30%.

“Profesori koji su analizirali ovaj problem rekli su da ne postoji zemlja u kojoj radnik od zarađenog novca manje nosi kući nego kod nas. Rad se mora rasteretiti kako bi došlo do povećanja plata”, zaključio je Smailbegović.

Podijeljena javnost

Ova odluka, koja bi mogla značajno promijeniti status potplaćenih radnika u Federaciji, izazvala je duboku polarizaciju u društvu. Dok jedni pozdravljaju potez Vlade kao korak prema socijalnoj pravdi, drugi strahuju od negativnih posljedica po ekonomiju i radna mjesta.

Kako će se situacija razvijati, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – pitanje minimalne plate i dalje će biti jedno od najvažnijih tema u BiH.