Nova školska godina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu počet će 14. septembra, a jedini razlog za pomjeranje početka nastave su najavljene visoke temperature, kazao je Adnan Velagić, ministar prosvjete, nauke, kulture i sporta HNK, u intervjuu za Politicki.ba.
Velagić je govorio i o mogućem štrajku prosvjetnih radnika, kurikularnoj reformi, besplatnim udžbenicima, broju prvačića, obaveznom predškolskom odgoju, deficitarnom nastavnom kadru te promjenama koje očekuju učenike i roditelje.
Prema podacima koje je iznio ministar Velegić, u prve razrede osnovnih škola za školsku 2026/2027. godinu upisana su 1.763 učenika, odnosno osam manje nego prethodne školske godine.
U nastavku prenosimo intervju koji je Velagić dao za Politicki.ba.
Pitanja rješavati dijalogom
Školska godina počinje uz najavu štrajka upozorenja prosvjetnih radnika. Šta ste kao ministar spremni konkretno ponuditi sindikatima da do štrajka ne dođe, odnosno da se nakon prvog dana ne otvori još ozbiljniji sindikalni spor?
VELAGIĆ: Prije svega, želim naglasiti da sam i do sada redovno komunicirao sa predstavnicima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja i da sam uvijek bio spreman saslušati njihove zahtjeve, prijedloge i probleme. Već sam, u nekoliko navrata, kazao da se pitanja naših prosvjetnih radnika trebaju rješavati dijalogom. Stoga sam spreman razgovarati o svakom pitanju i tražiti rješenja koja su realna i koja će biti u interesu i zaposlenih u obrazovanju i naših učenika. Vrata Ministarstva za razgovor su uvijek otvorena i siguran sam da dijalog možemo voditi argumentirano i tražiti konkretna rješenja. Posebno mi je bitno da se eventualne nesuglasice između socijalnih partnera ne prelamaju preko učenika i njihovog prava na nesmetano obrazovanje. S obzirom na činjenicu da svi zahtjevi sindikata nisu u nadležnosti ovog ministarstva, ne mogu i ne želim davati obećanja koja neću moći ispuniti, jer je dio zahtjeva koji su nam uputili predstavnici sindikata u mjerodavnosti Vlade HNK. Ne mislim da je bilo čiji interes da prvi dan školske godine počnemo nadmudrivanjem i, ponovo, ističem da sam spreman ispuniti svoj dio posla i obaveza, a vjerujem da isto očekivanje možemo imati i od naših socijalnih partnera.
Govorili ste o reformama koje uključuju smanjenje broja učenika u odjeljenjima. Koliko je učenika minimalno odnosno maksimalno u odjeljenju i kako su se te izmjene odrazile na nastavni kadar?
VELAGIĆ: Intencija izmjena i dopuna pedagoških standarda osnovnog i srednjeg školstva bila je očuvati stabilnost radnih mjesta i istovremeno omogućiti nastavnicima kvalitetniji i posvećeniji rad sa svakim učenikom. Smatram da smo u tome uspjeli. Jedna od osnovnih promjena bila je smanjenje broja učenika u odjeljenjima, sa 18 na 14, odnosno najviše 24 učenika u srednjim i 28 u osnovnim školama. Navedenim izmjenama sačuvali smo postojeća radna mjesta, a uporedo s tim osigurali i bolje uvjete za rad i praćenje svakog učenika. Osim smanjenja broja učenika u odjeljenjima, izmjenama i dopunama pedagoških standarda omogućili smo angažiranje drugog stručnog saradnika odnosno psihologa, socijalnog radnika ili logopeda – kao i asistenata u nastavi. Ovaj proces smatramo ulaganjem u obrazovanje, u kvalitetniji odgojno-obrazovni proces i bolje uvjete za rad nastavnika, ali i stvaranje kvalitetnijeg okruženja za rast, razvoj i odrastanje naših učenika.
Ulaganje u nastavu
Jedna od promjena u obrazovnom sistemu bila je i izmjena Pravilnika o stručnom usavršavanju i napredovanju učitelja, nastavnika i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama. Šta one znače za nastavnike i stručne saradnike, ali i za kvalitet obrazovanja u HNK?
VELAGIĆ: U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, do 2024. godine na snazi je bio Pravilnik o stručnom usavršavanju, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, učitelja, nastavnika i stručnih saradnika. Zbog određenih problema u njegovoj primjeni, pristupili smo donošenju tri zasebna pravilnika: za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole. Time smo ponovo otvorili mogućnost napredovanja kroz zvanja mentora i savjetnika, uz istovremeno vrednovanje njihovog rada i dodatak na platu. Od početka 2026. godine godine Ministarstvo je promoviralo 248 mentora i savjetnika u osnovnim i srednjim školama, od čega 165 mentora i 83 savjetnika. Promoviranim mentorima osiguran je dodatak na platu od 5 posto, a savjetnicima 8 posto. Smatram da je ulaganje u nastavni kadar ulaganje u kvalitet obrazovanja, jer upravo nastavnici imaju najvažniju ulogu u obrazovanju i sadašnjih i budućih generacija. Ovo je jedan od načina kako da vrednujemo odgovoran i zahtjevan rad prosvjetnih radnika i da djelujemo na konstantnom unapređenju odgojno-obrazovnog procesa.
Besplatni udžbenici za osnovce u HNK uvedeni su još ranije. Hoće li učenici svih osnovnih škola i svih devet razreda i ove školske godine dobiti besplatne udžbenike, kada će ih dobiti i postoji li mogućnost da roditelji ipak imaju dodatne troškove za radne sveske i drugi nastavni materijal?
VELAGIĆ: Već nekoliko godina na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Vlada HNK usvaja odluku o nabavci udžbenika za učenike osnovnih škola. Do sada kupljeni udžbenici se učenicima daju na korištenje uz obavezu vraćanja. Međutim, u udžbenicima namijenjenih učenicima prvog i drugog razreda osnovne škole postoji specifičnost u načinu njihovog korištenja, jer su koncipirani tako da učenici u njih upisuju, rješavaju zadatke i na drugi način ih koriste kao radne materijale. Zbog toga ih nakon završetka školske godine nije moguće ponovno koristiti na isti način, niti ih je moguće izdavati narednim generacijama učenika. Također, u svim osnovnim školama na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, od ove školske godine u sedmim razredima primjenjivat će se kurikularna reforma. S tim u vezi, ove godine sredstva od oko milion KM bit će utrošena za nabavku udžbenika za učenike osnovnih škola u HNK, i to za sve učenike prvih, drugih i sedmih razreda osnovnih škola. Nabavka udžbenika za učenike osnovnih škola je još jedna u nizu aktivnosti kojom nastojimo osigurati da svaki učenik ima jednake uvjete za obrazovanje. Posebno ističem opredijeljenost Ministarstva za kontinuirano unapređenje obrazovnog sistema i pružanje konkretne podrške učenicima i njihovim roditeljima kroz osiguravanje besplatnih udžbenika.
Koliko je djece ove godine upisano u prvi razred osnovne škole u HNK i koliko je to manje ili više nego prošle godine?
VELAGIĆ: U Hercegovačko-neretvanskom kantonu posljednjih godina nisu zabilježene značajne oscilacije pada ili porasta upisanih prvačića u osnovne škole. U prve razrede osnovne škole za školsku 2026/2027. godinu upisana su 1.763 učenika, što je za 8 učenika manje u odnosu na proteklu školsku godinu. U Ministarstvu je još uvijek u toku procedura ekvivalencija i nostrifikacija inostranih diploma, pa je moguće da će ovaj broj biti i veći.
Uvođenje predškolskog odgoja
Uveli ste, odnosno najavili obavezni program predškolskog odgoja. Koliko će djece u HNK biti obuhvaćeno tim programom prije polaska u prvi razred i ima li dovoljno prostora, kadra i novca da se program provede u svim sredinama kantona?
VELAGIĆ: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK je izradilo Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK, koji podrazumijeva uvođenje obaveznog predškolskog obrazovanja. Ovaj zakon je usvojen na Vladi i Skupštini u formi nacrta, prošao je i javnu raspravu, te je u formi prijedloga upućen Vladi na usvajanje. Intencija ovog zakona, posebno u dijelu uvođenja obaveznog programa predškolskog odgoja jeste svakom djetetu u Kantonu osigurati uvjete za optimalan tjelesni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj, odnosno temelje za daljnji odgoj i obrazovanje. Uvođenje obaveznog programa predškolskog odgoja i obrazovanja bit će značajan iskororak u unapređenju odgojno-obrazovne politike u našem kantonu, čime će se značajna pažnja usmjeriti na rani rast i razvoja djeteta kao osnova njegovog budućeg obrazovanja i razvoja. S tim u vezi, opredijeljeni smo da u saradnji s jedinicama lokalne samouprave našoj djeci pružimo što kvalitetniji predškolski odgoj i obrazovanje. Nakon donošenja Zakona pristup ćemo detaljnijo analizi i poduzeti sve neophodne korake kako bi se ovaj program provodio na najkvalitetniji način. Ovom prilikom želim istaći da smo osim Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK, Vladi uputili i Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK.
Među deficitarnim studijima koje je Ministarstvo ranije utvrdilo nalaze se matematika, fizika, hemija, bosanski, hrvatski i francuski jezik, historija i druga zanimanja. Da li se nedostatak nastavnog kadra već osjeti u školama HNK i postoji li opasnost da pojedini predmeti ove godine budu pokriveni nestručnim ili nedovoljno dostupnim kadrom?
VELAGIĆ: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK za svaku akademsku godinu donesi odluku o deficitarnim zanimanjima, vodeći računa o potrebama obrazovnog sistema i tržišta rada. Zanimanja koja ste nabrojali neka su od onih koja su navedena u odluci za prethodnu akademsku godinu. Za određene nastavne predmete već je uočljiv nedostatak stručnog kadra. S tim u vezi, Ministarstvo kroz politiku stipendiranja studenata nastoji da studentima pruži finansijsku podršku, da pravovremeno i adekvatno reagira na postojeće i buduće potrebe tržišta i da mladima pružiti dodatni podstrek za odabir zanimanja za koje postoji potreba. Dodacima na osnovnu stipendiju za deficitarna zanimanja nastojimo motivirati naše učenike i studente da izaberu zanimanja koja su od posebnog značaja za HNK, posebno za naš obrazovni sistem, ali i za koja postoji realna potreba na tržištu rada. Za razliku od prošle akademske godine, kada je jednokratni dodatak za stipendije iznosio 500 KM, ove akademske godine dodijelili smo jednokratne dodatke u iznosu od 600 KM. Na taj način, osim što predstavljaju finansijsku podršku tokom studiranja, osnovne stipendije i dodaci na stipendije su jedan od elemenata kojima ulažemo u razvoj deficitarnog kadra. Naš dugoročni cilj jeste da mladima omogućimo što kvalitetnije uvjete za obrazovanje, a to potvrđujemo činjenicom da smo jedini kanton koji svim redovnim studentima dodjeljujemo mjesečne stipendije u iznosu od 150 KM.
Kurikularna reforma
Ako biste morali izdvojiti tri stvari koje će roditelji i učenici, ali u HNK ove školske godine zaista osjetiti kao promjenu u odnosu na prošlu godinu – šta su te tri konkretne promjene?
VELAGIĆ: Na prvom mjestu je svakako kurikularna reforma, čiji je cilj unapređenje nastavnog procesa kroz savremenije pristupe učenju i poučavanju, kako bi nastava bila kvalitetnija, efikasnija i s većim fokusom na razvoj znanja, vještina i kompetencija koje učenici mogu primijeniti u svakodnevnom životu. S tim u vezi, mogu kazati da je druga promjena veća usmjerenost na učenika i njegove individualne potrebe. Želimo obrazovni sistem u kojem će se više prostora posvetiti različitim sposobnostima, interesima i potrebama djece, ali i pružanju dodatne podrške učenicima kojima je ona potrebna. Cilj nam je da ulažemo u opremanje i modernizaciju škola, odnosno da i dalje radimo na unapređenje uvjeta u školama kako za učenike, tako i za nastavnike. Mišljenja sam da je značajno da promjene koje smo do sada donijeli ne ostanu samo na nivou dokumenta i propisa, nego da se postepeno osjete upravo tamo gdje je to najvažnije – u učionici.
HNK je po prvi put dobio Zakon o kulturi. Šta ovaj Zakon donosi i kakvu kulturnu politiku želite graditi u narednom periodu?
VELAGIĆ: Činjenica da ova oblast do sada nije bila uređena posebnim zakonom dovoljno govori o značaju ovog koraka. Namjera nam je bila da donesemo zakon kojim se uređuje ova oblast, i stvoriti osnovu za sistemsko djelovanje u kulturi. Smatram da smo to postigli. Osim što želimo graditi prostor u kojem će i institucije kulture i umjetnici imati veću podršku za svoj rad, od velikog značaja nam je i da kultura bude dostupna svim građanima. Usvajanjem Zakona napravili smo važan prvi korak, a u toku je izrada podzakonskih akata kojima će se dodatno razraditi i operacionalizirati zakonska rješenja, kako bi se stvorili uslovi za njihovu punu primjenu u praksi. Istovremeno ćemo nastaviti saradnju sa kulturnim institucijama, umjetnicima, organizacijama i drugim nivoima vlasti. Naš cilj je da Zakon ne ostane samo na papiru, nego da donese konkretne promjene i bolje uslove za razvoj kulture u HNK.
Intervju je izvorno objavljen na portalu Politicki.ba.