Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti jednu od najvećih tehnoloških investicija u svojoj historiji. Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija plan za izgradnju velikog data centra na području Mostara, čija bi vrijednost, prema informacijama koje je objavio BiznisInfo.ba, mogla iznositi oko 530 miliona eura, odnosno više od milijardu KM.
Kako navodi BiznisInfo.ba, planove za razvoj projekta ovom portalu potvrdio je direktor kompanije Amer Bekan. Iz AAFS-a su, prema istom izvoru, naveli da je projekt još u razvojnoj fazi te da je njegova daljnja realizacija povezana s razvojem projekta Južne plinske interkonekcije.
Prema trenutno dostupnim informacijama koje prenosi BiznisInfo.ba, planiran je data centar snage oko 100 MW na području Mostara. Međutim, konačna lokacija, rokovi gradnje, način energetskog snabdijevanja i drugi tehnički detalji zasad nisu javno predstavljeni.
Šta je zapravo data centar?
Najjednostavnije rečeno, data centar je posebno projektovan objekt ili kompleks u kojem se nalazi veliki broj servera, sistema za pohranu podataka i mrežne opreme.
U takvim centrima čuvaju se i obrađuju ogromne količine digitalnih podataka. Oni predstavljaju infrastrukturu na kojoj počivaju brojne internetske stranice, aplikacije, cloud usluge, poslovni i finansijski sistemi, ali i sve zahtjevniji sistemi umjetne inteligencije.
Umjesto proizvodnih linija kakve nalazimo u klasičnim fabrikama, srce data centra čine redovi servera koji rade neprekidno.
Upravo zbog ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i cloud tehnologija, potražnja za velikim računarskim kapacitetima snažno raste, zbog čega data centri predstavljaju jednu od značajnijih kategorija savremenih infrastrukturnih ulaganja.
Zašto je podatak od 100 MW toliko važan?
Data centri zahtijevaju velike količine električne energije. Serveri rade 24 sata dnevno, dok je energija potrebna i za hlađenje, mrežnu opremu, sigurnosne sisteme, rezervno napajanje i drugu infrastrukturu.
Zbog toga podatak o planiranih približno 100 MW pokazuje potencijalni obim projekta o kojem se govori piše BiznisInfo.ba.
Ipak, kako se navodi, u ovoj fazi nije javno potvrđeno iz kojeg bi se konkretnog izvora budući data centar snabdijevao električnom energijom, niti su objavljeni detaljni energetski i tehnički parametri projekta.
Kakve veze projekt ima s Južnom interkonekcijom?
Upravo je pitanje energije jedan od razloga zbog kojih je pažnju privukla veza projekta data centra s Južnom plinskom interkonekcijom.
Prema navodima BiznisInfo.ba, AAFS je iskazivao interes za realizaciju velikih energetskih projekata u BiH, a sama kompanija je daljnji razvoj projekta data centra povezala s napretkom Južne interkonekcije.
To, međutim, ne znači da je potvrđeno da će neka buduća plinska elektrana direktno napajati data centar.
Takav zaključak u ovom trenutku ne bi bilo opravdano predstavljati kao činjenicu jer, prema dosad objavljenim informacijama, AAFS još nije predstavio kompletno tehničko rješenje projekta.
Ono što je izvjesno jeste da bi data centar planirane snage zahtijevao izuzetno pouzdano i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom. Zbog toga će način na koji investitor namjerava osigurati potrebne energetske kapacitete biti jedno od ključnih pitanja ako projekt uđe u fazu realizacije.
Investicija bi mogla donijeti mnogo više od servera
Ukoliko bude realizovan u najavljenom obimu, značaj projekta za BiH ne bi se ogledao samo u vrijednosti investicije.
Veliki data centri zahtijevaju razvijenu optičku mrežu, pouzdanu elektroenergetsku infrastrukturu, napredne sigurnosne sisteme i specijalizirano tehničko održavanje, a mogu stvoriti i prostor za razvoj drugih kompanija iz tehnološkog sektora.
Potencijalno bi se otvorio prostor i za pružaoce cloud usluga, telekomunikacijske kompanije, softverske firme i druge djelatnosti povezane s digitalnom ekonomijom.
Ipak, konkretni ekonomski efekti, uključujući broj radnih mjesta i eventualne dodatne investicije, ne mogu se unaprijed tvrditi dok investitor ne objavi detaljan plan projekta.
Region već ulazi u utrku za data centre
Veliki projekti ove vrste najavljuju se i u susjednim državama.
Kako navodi BiznisInfo.ba, u Hrvatskoj se razvija projekt Pantheon u Topuskom, zamišljen kao veliki data i AI centar čiji bi kapacitet u konačnici mogao dostići 1 GW, dok se vrijednost prateće energetske infrastrukture procjenjuje na više od 500 miliona eura.
To pokazuje koliko data centri i infrastruktura za umjetnu inteligenciju postaju značajni u novom investicijskom ciklusu.
Ako bi AAFS-ov projekt u Mostaru bio realizovan u najavljenom obimu, radilo bi se o investiciji vrijednoj više od milijardu KM. Projekt je, međutim, prema informacijama koje je kompanija dostavila BiznisInfo.ba, još u fazi razvoja, pa njegovu realizaciju u ovom trenutku ne treba predstavljati kao završenu ili definitivno potvrđenu investiciju.
Dio Mostaraca pokrenuo peticiju protiv projekta
Istovremeno s informacijama o planiranoj investiciji pojavilo se i protivljenje dijela građana.
Kako je ranije objavio Bljesak.info, dio Mostaraca pokrenuo je online peticiju pod nazivom „Zaustaviti gradnju data centra u Mostaru!“, kojom se protive realizaciji najavljenog projekta.
Samo pokretanje peticije predstavlja stav i inicijativu njenih pokretača i potpisnika te samo po sebi ne potvrđuje tvrdnje ili eventualne navode iznesene u njenom obrazloženju.
Za sada ostaje niz otvorenih pitanja – od precizne lokacije i načina snabdijevanja energijom do tehnoloških partnera, početka gradnje i konačnog obima investicije.
Prema navodima BiznisInfo.ba, iz AAFS-a su poručili da će više detalja predstaviti kada projekt dostigne odgovarajući stepen zrelosti i kada budu definirani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.