Zlato u BiH: Na začelju svjetske liste, šta znači skromna rezerva za građane?
Bosna i Hercegovina zauzela je posljednje, 100. mjesto na listi Svjetskog vijeća za zlato u 2024. godini, čime se svrstala među države s najmanjim zalihama ovog vrijednog metala. Njene rezerve zlata iznosile su 1,49 tona, što nije dovoljno ni za simboličnu ulogu u stabilizaciji ekonomije.
Zlatne rezerve: Skromna brojka od velike važnosti
Zlatne rezerve predstavljaju ključnu finansijsku imovinu država, čuvaju se u obliku poluga i služe kao zaštita od inflacije, stabilizator valute i sigurnosni mehanizam u slučaju ekonomskih kriza. Međutim, Bosna i Hercegovina se u ovom segmentu suočava s dugogodišnjim zaostajanjem.
Od 2000. godine, prosječne zlatne rezerve BiH bile su 1,54 tone, s rekordno visokih 2,99 tona u 2013. godini, dok je u drugom kvartalu 2000. godine registrovana apsolutna nula. Vrijednost trenutnih rezervi procijenjena je na 130,879 miliona američkih dolara, što je simbolično u poređenju s regionalnim i globalnim liderima.
Regija u poređenju s BiH
I susjedne zemlje bilježe skromne rezerve, ali ipak značajnije od onih u BiH. Tako Slovenija ima 3,2 tone zlata, Albanija 3,4 tone, dok je Srbija regionalni lider s čak 43,6 tona, što je svrstava na 53. mjesto svjetske liste.
Globalni lideri u zlatu
Na vrhu liste su Sjedinjene Američke Države s ogromnih 8.133 tone zlata, dok Njemačka ima 3.351 tonu. Italija i Francuska nalaze se u top pet s rezervama od preko 2.400 tona. Te zemlje zlato koriste za jačanje ekonomije i zaštitu svojih valuta na svjetskom tržištu.
Šta zlatna rezerva znači za građane?
Dok svjetski giganti gomilaju zlato kako bi stabilizovali ekonomije, građani Bosne i Hercegovine ne vide konkretne koristi ni od minimalnih rezervi, niti od većih finansijskih tokova u zemlji. Ova činjenica dodatno otvara pitanja o fiskalnoj politici i sposobnosti zemlje da se nosi s ekonomskim izazovima.
