Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci 2026. godine zabilježila rast i izvoza i uvoza, ali je uvoz ponovo rastao brže, zbog čega je vanjskotrgovinski robni deficit dostigao čak 8,07 milijardi KM. Kako piše BiznisInfo.ba, detaljna analiza pokazuje da se značajan dio tog minusa odnosi na trgovinu s Kinom.
Prema podacima koje prenosi BiznisInfo.ba, od januara do jula ove godine Bosna i Hercegovina izvezla je robu vrijednu 10,45 milijardi KM, što je 5,6 posto više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno je uvoz dostigao 18,53 milijarde KM, uz rast od 6,8 posto.
To znači da je vrijednost uvezene robe bila za više od osam milijardi KM veća od vrijednosti izvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 56,4 posto. Drugim riječima, na svakih 100 KM uvezene robe iz Bosne i Hercegovine izvezeno je robe u vrijednosti od nešto više od 56 KM.
Kako navodi BiznisInfo.ba, Evropska unija i dalje ostaje najvažnije izvozno tržište za bosanskohercegovačke kompanije. Izvoz u zemlje EU u prvih sedam mjeseci iznosio je 8,02 milijarde KM, što predstavlja rast od 9,8 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz iz Evropske unije također je rastao, ali sporijom stopom, na 10,86 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila visokih 73,9 posto.
S druge strane, trgovina sa zemljama CEFTA-e pokazala je drugačiji trend. Izvoz je pao za četiri posto i iznosio oko 1,62 milijarde KM, dok je uvoz blago porastao na 2,14 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom u razmjeni sa zemljama CEFTA-e iznosila je 75,4 posto.
Međutim, kako piše BiznisInfo.ba, pravi razlog ogromnog trgovinskog deficita postaje vidljiv tek kada se analiziraju podaci o razmjeni s Kinom.
Naime, Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci ove godine iz Kine uvezla robu vrijednu čak 1,89 milijardi KM, dok je na kinesko tržište izvezla robe u vrijednosti od svega 24,2 miliona KM.
To znači da je samo u trgovini s Kinom ostvaren deficit od približno 1,87 milijardi KM, što čini oko 23 posto ukupnog robnog deficita Bosne i Hercegovine u posmatranom periodu.
Posebno zabrinjava podatak da je uvoz iz Kine porastao za 6,2 posto, dok je izvoz iz Bosne i Hercegovine na kinesko tržište istovremeno pao za čak 45,7 posto.
Prema analizi koju prenosi BiznisInfo.ba, nesrazmjer u robnoj razmjeni najbolje pokazuje činjenica da Bosna i Hercegovina na svaku jednu marku robe koju izveze u Kinu iz te zemlje uveze više od 78 KM robe. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s Kinom iznosi svega 1,3 posto, što je višestruko manje nego u trgovini s Evropskom unijom i zemljama CEFTA-e.
