Novi rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu ponovo se odražava na Bosnu i Hercegovinu, gdje je prosječna cijena litre dizela dostigla 3,38 KM. Iako nadležni tvrde da nestašica trenutno ne prijeti, upozoravaju da Federaciji BiH nedostaju skladišni kapaciteti i strateške rezerve koje bi zemlju zaštitile u slučaju ozbiljnije energetske krize.
Cijena sirove nafte u četvrtak je premašila 93 dolara po barelu, što je najviši nivo u posljednje više od tri sedmice. Rast cijena povezuje se s ratnim sukobom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, smanjenim izvozom s Bliskog istoka te neizvjesnošću oko prometa kroz Hormuški moreuz.
Prema Reutersu, promet kroz Hormuški moreuz i dalje je znatno ispod nivoa prije početka sukoba. Iran tvrdi da je prolaz zatvoren, dok američke vlasti navode da je otvoren. Podaci o praćenju brodova pokazuju da je u srijedu tim putem prošlo svega devet teretnih brodova, iako se prije sukoba tim pravcem prevozila približno petina svjetske potrošnje nafte.
Prema prilogu Federalne televizije, dizel je trenutno najskuplji naftni derivat u Bosni i Hercegovini. Vozači danas za pun rezervoar izdvajaju približno 30 KM više nego prije mjesec dana.
Iako se posljednje poskupljenje sirove nafte neće odmah odraziti na benzinske pumpe, jer trgovci prvo prodaju ranije nabavljene zalihe, očekuje se da će nove nabavne cijene postepeno stići i do krajnjih kupaca.
U Federaciji BiH maloprodajna marža na gorivo ograničena je na 0,25 KM po litri. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ranije je poručio da se kretanje cijena kontinuirano prati, dok građani eventualne nepravilnosti mogu prijaviti putem aplikacije FMT Oil. Trošarine i PDV, međutim, ostaju u nadležnosti državnih institucija.
Stručnjaci upozoravaju da bi najave novih poskupljenja mogle izazvati paničnu kupovinu i stvaranje dodatnih zaliha, što bi u kratkom periodu moglo opteretiti distributere i dovesti do privremenih nestašica.
Federalna televizija navodi i da bi evropsko tržište već ove jeseni moglo osjetiti ozbiljan manjak dizela zbog smanjenih isporuka iz Rusije i poremećaja na Bliskom istoku. Istovremeno rastu i cijene prirodnog plina, dok evropske države pokušavaju popuniti skladišta pred zimu.
Iz Operatora – Terminali Federacije BiH poručuju da za sada nema razloga za zabrinutost te da se domaće tržište redovno snabdijeva iz rafinerija čije isporuke funkcionišu bez većih problema.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u prvih šest mjeseci ove godine u Federaciju BiH uvezeno je 513.132 tone naftnih derivata, što je 10,44 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Više od 92 posto goriva dolazi iz Hrvatske, Srbije i Italije.
Federacija raspolaže određenim količinama strateških rezervi namijenjenih prvenstveno bolnicama, hitnoj pomoći, civilnoj zaštiti i policiji. Međutim, prema informacijama iz priloga Federalne televizije, te zalihe u slučaju ozbiljnog poremećaja mogu trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica, ali nisu dovoljne za dugoročno snabdijevanje kompletnog tržišta.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ocijenio je da je trenutno stanje stabilno, ali da Federacija BiH mora hitno povećati skladišne kapacitete.
Prema njegovim riječima, potrebno je izgraditi još četiri naftna terminala kako bi BiH bila spremnija za moguće buduće poremećaje na tržištu energenata.
Istovremeno, u prilogu Federalne televizije istaknuto je da je Uprava za indirektno oporezivanje BiH od početka godine po osnovu uvoza nafte i naftnih derivata prikupila 1,126 milijardi KM, dok pitanje mogućeg smanjenja trošarina i zaštite građana od novih poskupljenja i dalje čeka dogovor državnih institucija.
