Papa Franja, 266. biskup Rima i suvereni poglavar Vatikana, preminuo je u 88. godini, jutros u 7.35 sati, drugog dana Uskrsa. Vijest o njegovoj smrti potresla je katolički svijet, a brojni vjernici i svjetski lideri izražavaju žaljenje zbog gubitka čovjeka kojeg su mnogi doživljavali kao simbol nade i reforme. Kako piše telegraf.rs, papa je umro u svojoj rezidenciji u Vatikanu nakon kraće bolesti.
Rođen kao Horhe Mario Bergoljo 17. decembra 1936. godine u Buenos Airesu, papa Franja bio je prvi papa iz Latinske Amerike, prvi jezuita na tom položaju i prvi papa iz redova van Evrope nakon gotovo 1.300 godina. Odrastao je kao sin italijanskih imigranata, školovao se za hemijskog tehničara, ali je ubrzo osjetio duhovni poziv i pridružio se isusovcima. Studirao je filozofiju i teologiju, a za svećenika je zaređen 1969. godine.
Kako piše telegraf.rs, njegova mladost bila je obilježena i ozbiljnim zdravstvenim problemima – u 21. godini odstranjen mu je dio desnog plućnog krila zbog teške upale. Ipak, to ga nije spriječilo da se u potpunosti posveti Crkvi i svom narodu.
Tokom mračne ere vojne diktature u Argentini, poznate kao „Prljavi rat“, kada je između 10.000 i 30.000 ljudi nestalo, Bergoljo se našao u središtu kontraverzi. Dok su ga neki optuživali da nije učinio dovoljno da zaštiti progonjene svećenike, drugi su svjedočili o njegovim tajnim naporima da spasi živote, pomažući ljudima da pobjegnu iz zemlje. Sudske optužbe protiv njega kasnije su odbačene.
U periodu dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, od 1998. do izbora za papu 2013. godine, stekao je reputaciju izuzetne skromnosti. Kako navodi telegraf.rs, živio je u skromnom stanu i koristio gradski prijevoz, umjesto luksuznih crkvenih limuzina. Bio je glas naroda, posebno siromašnih, u vremenu velike ekonomske krize u Argentini.
Njegov izbor za papu 2013. godine bio je presedan – prvi papa koji je uzeo ime Franja, po svetom Franji Asiškom, i prvi koji nije koristio rimski broj I u svom imenu. Njegov pontifikat obilježila je borba protiv siromaštva, zalaganje za socijalnu pravdu, ali i suočavanje s krizom vjerodostojnosti unutar Crkve zbog seksualnih skandala. Bio je glas za marginalizovane, često pozivajući Crkvu da se vrati osnovnim evanđeoskim vrijednostima.
Također je poznato da je papa Franja uveo značajne reforme u Vatikanu, uključujući osnivanje savjeta od osam kardinala koji su ga savjetovali o najvažnijim pitanjima Crkve. Njegov pokušaj približavanja nevjernicima i agnosticima kroz izjavu da je Krist “spasio sve nas”, izazvao je oduševljenje kod jednih, a kritike kod drugih. Kako navodi telegraf.rs, često je kritikovao „kurijalne bolesti“ u Crkvi i zalagao se za veću transparentnost i odgovornost unutar Vatikana.
Papa Franja će ostati upamćen kao reformator, čovjek blizak narodu, koji je svojim jednostavnim stilom i snažnim porukama nastojao obnoviti vjeru u instituciju koja se godinama suočavala s dubokim krizama. Njegova smrt otvara novo poglavlje u povijesti Katoličke crkve, ali i ostavlja veliku prazninu među vjernicima širom svijeta.