Da Vareš možda nije jedini bosanskohercegovački grad koji „leži na zlatu“, sve više sugeriraju informacije koje posljednjih dana dolaze iz Bugojna, piše portal crna-hronika.info.
Naime, stanovnici ove srednjobosanske općine sve češće govore o navodnom pronalasku zlata na lokalnim vodotocima. Kako tvrde čitatelji i lokalni mediji, u proteklim danima u Bugojnu je zavladala svojevrsna “zlatna groznica”, a pojedini mještani već su zasukali rukave i počeli istraživati obližnje rijeke i potoke.
Posebno se pominje rijeka Vrbas, za koju se vjeruje da u svojim dubinama i nanosu krije čestice zlata, koje su se stoljećima ispirale i taložile. Prema nezvaničnim informacijama, jedan muškarac je navodno pronašao dva grama zlata upravo u Vrbasu, ali je, zbog sigurnosnih razloga, odlučio ostati anoniman.
U potragu su se uključili i oni koje ne motiviše samo moguća zarada – među njima su i inžinjeri, umjetnici i prosvjetni radnici, navode bugojanski portali a prenosi crna-hronika.info. Za sada nije potvrđeno da su geološke službe ili nadležni organi izašli s konkretnim rezultatima ili mišljenjem o vjerodostojnosti ovih tvrdnji.
Bugojno leži na zlatu? Mit ili stvarnost?
U posljednjih nekoliko dana u Bugojnu se pojavila informacija o takozvanoj “zlatnoj groznici”: građani obiđu rijeke i potoke u nadi da će pronaći zlato. Iako zvuči atraktivno, stručna mišljenja ukazuju da je situacija znatno složenija.
Historijski i geološki kontekst
- Najveći dokaz rudarske tradicije u srednjoj Bosni potiče iz rudnika Bakovići (općina Fojnica), gdje je tokom eksploatacije krajem 19. i početkom 20. stoljeća izvađeno oko 2,24 tone zlata iz rude sa koncentracijom do 15 g/t .
- Nedavno su istraživanja kompanije Lykos Balkan Metals u oblasti Jajca i Mrkonjića pokazala zlatne koncentracije do 27,5 g/t u hidrotermalnim depozitima, no to se tiče geoloških lokacija udaljenih stotinjak kilometara od Bugojna .
Ima li zlata kod Bugojna?
- Bugojno je poznato po rudniku uglja, ne zlata. Nema zvaničnih podataka o zlatnim rudnim ležištima u području same općine.
- Potraga građana, uključujući pronalazak “dva grama zlata” u rijeci Vrbas, mogla bi se odnositi na naslage koje prirodno ispadaju iz udaljenih rudnih nalazišta, ali to ne znači postojanje lokalnih rudnika zlata.
- Ima potencijal za placer (ispiranje) zlata u riječnim sedimentima, ali to je isključivo mikro-nivo i ne može generisati ozbiljne zarade niti potvrditi postojanje podzemnih zlatnih ležišta.
Stručno mišljenje
Geolozi ukazuju da je u Bosni zlato vrlo lokalizirano i koncentrirano u posebnim rudnim tipovima, najčešće u hidrotermalnim venuama (poput onih u Jajcu ili Bakovićima), a ne ravnomjerno raspoređeno duž potoka. Na Redditu struka upozorava da pronađene male količine (placer zlata) ne znače ekonomski isplativo ležište .
Zaključak
- Je li moguće pronaći zlato – da, ali: samo male količine ispiranjem rijeka (tzv. placer zlato), što je prirodna pojava kod starih rudnih područja.
- Postoje li rudnici zlata kod Bugojna – dosad nije potvrđeno; Bugojno je uglavnom ugljenom bogata općina.
- Da li zlatna groznica ima osnove? – samo površinska i privremena: bez dokaza o rudnicima ili geološkoj studiji za zlato, malo je izvjesno da će potrage građana donijeti značajniju novu vrijednost.
Za potvrdu istinitosti tvrdnji o zlatu u Bugojnu potrebno je provesti stručno istraživanje – geološke studije, uzorkovanje sedimenta i rudnih formacija. Bez toga, “zlatna groznica” ostaje urbana legenda uz moguće kratkoročno uzbuđenje, ali bez temelja za ekonomski ozbiljne tvrdnje.