Na području naselja Vid, u samom srcu ekološki osjetljive Delte Neretve, zabilježen je još jedan slučaj pojave invazivne strane vrste – crvenouhe kornjače (Trachemys scripta elegans), potvrdila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Ova vijest izazvala je zabrinutost među stručnjacima jer se radi o direktnoj prijetnji autohtonim vrstama močvarnih staništa.
Kornjaču je primijetio savjesni mještanin koji je odmah obavijestio nadležne. Životinja je zbrinuta i prevezena u prihvatni centar Zoološkog vrta Grada Zagreba, gdje će biti smještena u kontroliranim uslovima, piše Slobodna Dalmacija.
Kornjača koja potiskuje zavičajne vrste
Crvenouha kornjača potječe iz jugoistočnih dijelova Sjedinjenih Američkih Država i Meksika, a širom svijeta je raširena uslijed trgovine egzotičnim kućnim ljubimcima. Nekada popularan akvarijski stanovnik, danas je na globalnoj listi 100 najinvazivnijih vrsta zbog svog štetnog utjecaja na prirodu.
Ova vrsta predstavlja veliku opasnost za barsku (Emys orbicularis) i riječnu kornjaču (Mauremys rivulata) – dvije vrste koje su ključne za očuvanje biološke raznolikosti ovog područja. Crvenouha kornjača ne samo da zauzima njihova staništa, već se hrani ribom, vodozemcima, ptičjim jajima, pa čak i mladuncima drugih životinja. Osim toga, može biti prenositelj opasnih patogena i bakterija poput salmonele.
Lokalitet Vid – ključna tačka za zaštitu
Vid je jedan od ključnih lokaliteta u projektu “LIFE for Mauremys”, koji se sprovodi s ciljem očuvanja zavičajnih vrsta riječnih i barskih kornjača. Projekt je počeo 2022. godine i uključuje hvatanje i uklanjanje invazivnih vrsta s područja Delte Neretve, Majkova, Konavoskog i Stonskog polja.
Jedna od glavnih aktivnosti projekta jeste upravo uklanjanje crvenouhih kornjača, koje prijete oporavku populacije autohtonih kornjača i drugih vodenih organizama.
Neodgovorni vlasnici – uzrok problema
Prema riječima stručnjaka, najveći broj crvenouhih kornjača u prirodu je dospio zbog neodgovornih vlasnika koji su ih, kad su prerasle kućne akvarije, jednostavno pustili u prirodu.
„Pustiti kućnog ljubimca u prirodu nije samo neodgovorno, već i ilegalno. Za unošenje invazivnih vrsta predviđene su ozbiljne novčane kazne“, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
U Hrvatskoj se trenutno vrši organizirano uklanjanje invazivnih vrsta na više lokacija. Akcije provode javne ustanove u saradnji s udrugama poput Hyla i Biom, a ključnu ulogu imaju lokalni ribari koji često prvi otkriju prisustvo stranih vrsta.
Edukacija – ključ borbe protiv invazija
U okviru projekta „LIFE for Mauremys“ veliki akcenat stavljen je na edukaciju djece i mladih, kako bi se spriječile buduće prijetnje ovakvog tipa. Cilj je osvijestiti građane o štetnosti puštanja neželjenih ljubimaca u prirodu i ponuditi alternative.
