Inicijativa “Bojkot BiH”, koja je u početku okupila građane nezadovoljne visokim cijenama i ukazala na moć potrošačkog bunta, sada se suočava s ozbiljnim unutrašnjim podjelama. Osnivači grupe distancirali su se od jednog od administratora, građanskog aktiviste Suada Đozića, optužujući ga za samovolju, dok on tvrdi da se radi o smišljenom pokušaju urušavanja pokreta iznutra.
Od jedinstva do raskola
Građani su u početku masovno podržali bojkot supermarketa, pumpi i restorana, a prvi rezultati su se brzo pokazali – neki proizvodi su pojeftinili, a vlast je bila primorana reagovati. Međutim, u Facebook grupi koja je organizovala proteste nastale su nesuglasice među administratorima.
Osnivači su optužili Đozića da je preuzeo inicijativu bez dogovora s ostatkom tima, da je samoinicijativno nastupao u medijima i donosio odluke mimo volje većine. “Brisao je članove, uklanjao administratore i vrijeđao sve koji se nisu slagali s njim”, tvrde pojedini osnivači grupe.
Jedan od njih, Dragan Trogrančić, istakao je da je Đozić neovlašteno nastupao u ime grupe i donosio odluke koje nisu bile usklađene s ostalim organizatorima. “Htjeo je produžiti bojkot na tri dana, iako smo imali manji odziv kad smo ga produžili na dva. Takođe je počeo s optužbama da radimo za tajne službe i vrijeđao je kolege po različitim osnovama”, kazao je Trogrančić.
Spornost bojkota Binga
Jedan od ključnih problema bio je i izbor trgovinskih lanaca koji će biti bojkotovani. Đozić je optužio određene članove da ciljano targetiraju Bingo, dok su drugi predlagali model iz Hrvatske – bojkot jednog po jednog lanca na sedmičnom nivou.
Đozić je u svom obraćanju tvrdio da se o svemu trebalo odlučivati putem anketa i da nije imao ništa protiv drugačijeg modela bojkota. No, kako navodi, kada su ga ostali administratori počeli optuživati i vršiti pritisak na njega, odlučio se povući iz interne Viber grupe. “Vrijeđali su me, iako sam najviše doprinio ovom pokretu”, poručio je Đozić.
Sastanak s privrednicima – prelomni trenutak
Dodatnu sumnju unutar grupe izazvao je sastanak koji je Đozić imao s predstavnicima poslovne zajednice. Prema riječima osnivača grupe, on ih nije obavijestio o ovom susretu, što su smatrali ključnim razlogom za njegovo uklanjanje iz administracije grupe.
Trogrančić ističe da je Đozić čak počeo stavljati svoje slike na objave vezane za bojkot, što su ostali administratori doživjeli kao pokušaj samopromocije.
S druge strane, Đozić tvrdi da je sve bilo transparentno i da nije bilo nikakvih skrivenih namjera. “Dobio sam poziv od privrednika koji su također nezadovoljni mjerama Vlade i smatrao sam da je važno saslušati ih. Čak sam predložio da i ostali članovi grupe prisustvuju sastanku, ali su oni to odbili”, tvrdi Đozić.
Političke infiltracije ili borba za kontrolu?
U svom obraćanju Đozić sugeriše da su u cijelu priču umiješani i politički faktori koji pokušavaju ugušiti svaki građanski bunt. Prema njegovim riječima, slične situacije dešavale su se i ranije kada su određene grupe pokušavale organizovati proteste protiv političkih odluka.
“Ovo je već viđen scenario. Građanski otpor se najprije podrži, digne se medijska prašina, a onda se iznutra uruši”, tvrdi Đozić.
Trogrančić, međutim, negira bilo kakvu političku pozadinu raskola i ističe da problem leži isključivo u Đozićevoj želji za dominacijom nad grupom. “Nije prihvatao ničije mišljenje osim svog i jednostavno nismo mogli više sarađivati”, kazao je.
Šta dalje za “Bojkot BiH”?
Iako su građani u početku masovno podržali bojkot, unutrašnje podjele mogle bi značajno umanjiti njegovu snagu. Raskol u organizaciji može dovesti do smanjenja odziva i gubitka povjerenja javnosti.
Jedno je, ipak, sigurno – cijene nastavljaju rasti, a građani će vrlo brzo odlučiti kojoj strani će vjerovati i da li će nastaviti podržavati bojkot uprkos ovim nesuglasicama.