Dok se posljednjih sedmica u medijima i na društvenim mrežama pojavljuju različite najave o tome kakva bi zima mogla biti pred nama, bh. meteorolog Nedim Sladić upozorava da je za konkretnije zaključke još prerano.
Sladić, magistar nauka primijenjene meteorologije i klimatologije, u objavi na svom Facebook profilu detaljno se osvrnuo na El Niño, njegov mogući utjecaj na vremenske prilike te ograničenja dugoročnih sezonskih prognoza za Evropu i Balkan.
Kako je pojasnio, za razliku od ljetnih prognoza, kod kojih se određeni obrasci atmosferske cirkulacije mogu prepoznati nekoliko sedmica unaprijed, o predstojećoj zimi trenutno još nije moguće govoriti s velikom pouzdanošću.
Prve naznake postoje, ali će za jasniju sliku, prema njegovim riječima, biti potrebno još vremena i novih proračuna sezonskih modela.
Čak i tada, naglašava Sladić, neće biti riječ o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane, nego o vjerovatnijim scenarijima razvoja zime.
El Niño ne znači automatski ekstremnu zimu na Balkanu
Sladić je dio objave posvetio fenomenu El Niño, prirodnom klimatskom procesu koji nastaje kao posljedica međusobnog djelovanja okeana i atmosfere u tropskom dijelu Pacifika.
Posebno snažne epizode ponekad se nazivaju „super El Niño“, ali Sladić upozorava da se svaki takav događaj razvija drugačije i da njegove posljedice nisu uvijek iste.
Kao primjere ranijih snažnih epizoda naveo je zime 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine.
Međutim, upravo poređenje s ranijim godinama može dovesti do pogrešnih zaključaka ako se koristi bez dovoljno opreza.
„Šta nam sve ovo govori o zimi na Balkanu i u Europi? Zapravo, mnogo manje nego što bi nas brojni medijski naslovi mogli navesti da pomislimo“, naveo je Sladić.
Utjecaj El Niña, pojašnjava, najdirektnije se osjeća u tropskom Pacifiku i područjima koja su snažno povezana s klimatskim promjenama u toj regiji.
Evropa je znatno složenija priča.
Za Evropu je važan Atlantik
Kada je riječ o vremenu u Evropi, Sladić ističe da veliku ulogu imaju stanje sjevernog Atlantika, raspored atmosferskog pritiska, razvoj i putanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija – NAO, kao i moguće promjene stratosferskog polarnog vrtloga.
Uz sve to, treba pratiti i stanje tropskog Atlantika i Indijskog okeana.
Zbog velikog broja faktora cijelu situaciju opisuje kao svojevrsnu „jednačinu sa više nepoznatih“.
Nijedan od tih pokazatelja samostalno ne može odrediti kakva će biti predstojeća zima.
Njihov značaj proizlazi iz međusobnog djelovanja i načina na koji se uklapaju u širu sliku atmosferske cirkulacije.
Ne može se sada predvidjeti koliko će biti snijega i hladnih prodora
Sladić posebno upozorava da statističke veze iz prethodnih godina ne znače da će se isti vremenski obrazac ponoviti i ove zime.
Zbog toga se samo na osnovu El Niña ne može unaprijed odrediti koliko će snijega pasti na Balkanu, koliko ćemo imati hladnih dana niti hoće li doći do snažnih prodora hladnog zraka.
Dodatni problem predstavlja činjenica da današnji klimatski sistem nije isti kao tokom velikih El Niño epizoda prije nekoliko decenija.
Zbog promijenjenog pozadinskog klimatskog stanja, Sladić smatra da ranije analogije treba koristiti pažljivo i bez pretpostavke da će se historijski obrasci ponoviti na identičan način.
Sladić: Prije prve dekade novembra teško je očekivati konkretnije informacije
Na kraju svoje opsežne analize Sladić je jasno poručio da se zasad neće upuštati u konkretnije prognoziranje predstojeće zime.
„Prije prve dekade novembra teško je za očekivati da ćemo moći reći konkretnije o zimi i ja se samim tim neću po pitanju zime još oglašavati neko vrijeme“, napisao je Sladić.
Dodao je da je ova godina specifična te da postoji niz faktora koji će utjecati na konačan razvoj situacije.
„Sama godina po sebi je specifična, a trenutna faza El Niño je presedan u kojem imamo niz faktora koji će modifikovati te samim tim i dirigovati konačni ishod. A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila“, zaključio je Sladić u objavi na svom Facebook profilu.
Drugim riječima, uprkos naslovima koji već najavljuju ekstremnu hladnoću, velike snjegove ili potpuno suprotan scenarij, za pouzdanije zaključke o zimi na Balkanu ipak će trebati sačekati nove proračune i razvoj atmosferskih i okeanskih obrazaca tokom narednih sedmica.