Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i član SDA Haris Zahiragić oglasio se na svom Facebook profilu povodom izbora Borisa Baruna za sudiju Ustavnog suda FBiH, izražavajući oštro nezadovoljstvo načinom na koji je ovaj izbor proveden i političkim savezima koji su, prema njegovim riječima, omogućili njegov izbor.
Zahiragić tvrdi da koalicija koju čine HDZ, HDZ 1990, SNSD, SDP i NIP i dalje funkcioniše, uprkos različitim tvrdnjama aktera, te da upravo ta većina i dalje vlada Federacijom BiH.
– Upravo su HDZ, HDZ ’90, SNSD, SDP i NIP tijesnom većinom izabrali Borisa Baruna za sudiju Ustavnog suda FBiH. U zvaničnoj biografiji Barun navodi da je član HDZ-a BiH, a bio je i njihov zastupnik u Parlamentu FBiH, napisao je Zahiragić.
Prema njegovim riječima, za Baruna je glasalo 36 delegata: iz redova HDZ-a, HDZ-ove “lažne opozicije” HDZ 1990, zatim delegati SNSD-a i SDP-a, dok su delegati NIP-a uglavnom bili suzdržani, što je, kako navodi, “de facto značilo podršku”.
– Naša stranka je ovaj put bila dosljedna i glasala protiv. Da je bilo koji delegat SDP-a bio protiv, Barun ne bi bio izabran. Da su još dva delegata NIP-a glasala protiv, Barun ne bi bio izabran, dodao je Zahiragić.
Posebno se osvrnuo na način glasanja delegata iz Kluba Bošnjaka, gdje je od ukupno 23 delegata samo jedan, Dževad Hadžić iz SDP-a, glasao “za”. Tri su bila suzdržana – Amra Babić, Azhar Sejarić i Nezim Alagić – dok je 19 delegata glasalo protiv, među kojima su bili predstavnici SDA, DF-a, SBiH, NES-a, Stranke za BiH, kao i jedan delegat NIP-a.
– Toliko se Bošnjaci pitaju u Federaciji u kojoj nas živi 80%, zaključio je.
Zahiragić je naveo i da su, osim Borisa Baruna, kandidati bili i stručnjaci bez političkog angažmana, poput Izmira Hadžiavdića, Jasminke Džumhur i Tanje Hadžagić, ali da to, kako kaže, nije bilo presudno delegatima koji su glasali za Baruna.
Također je naveo da postoji pravna dilema da li je rezultat glasanja – 36 za, 34 protiv i 5 suzdržanih – dovoljan da se smatra većinom, te da će o tome konačnu riječ dati nadležni organi.
Njegova objava izazvala je brojne komentare i reakcije na društvenim mrežama, a u fokus javnosti ponovo je stavljen politički utjecaj na izbor pravosudnih funkcija, kao i pitanje zastupljenosti i utjecaja konstitutivnih naroda u Federaciji BiH.