Kriza unutar Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u Bosni i Hercegovini sve je dublja. Nakon što su prije nekoliko dana Ramska narodna stranka, a zatim i Hrvatska republikanska stranka (HRS) odbile sudjelovati u XII zasjedanju HNS-a, danas su im se pridružile još četiri stranke: HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak (HNP), Hrvatska demokratska stranka (HDS) i Hrvatska seljačka stranka (HSS).
Njihov zajednički bojkot, koji uključuje više od 170 sabornika, predstavlja snažan udarac predsjedniku Draganu Čoviću, koji se sada suočava s ozbiljnim raskolom unutar političkog bloka koji je godinama dominirao hrvatskom scenom u BiH.
Ključni razlozi bojkota
U saopštenju pod naslovom “Zašto nećemo nazočiti XII zasjedanju HNS-a”, ove stranke iznijele su niz zamjerki na rad HNS-a, posebno optužujući HDZ BiH za monopolizaciju institucije i zanemarivanje ključnih interesa hrvatskog naroda.
Kao glavne razloge bojkota navode:
• Nepoštivanje usvojenih deklaracija i strategija
• Nerealizaciju ključnih političkih ciljeva, poput izmjena Izbornog zakona i demografske strategije
• Uzurpaciju funkcije predsjednika Glavnog vijeća HNS-a
• Pretvaranje HNS-a u isključivi politički alat HDZ-a BiH
Lideri ovih stranaka, među kojima su Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HSS) i Mario Karamatić (HDS), jasno su poručili kako je potrebno redefinirati način rada HNS-a i otvoreno razgovarati o svim problemima s kojima se suočava hrvatski narod u BiH.
HRS: “Je li ovo nacionalni interes?”
Posebno oštra kritika stigla je ranije iz Hrvatske republikanske stranke (HRS), koja je u svom saopštenju iznijela niz optužbi na račun HDZ-a BiH i njegovih političkih poteza.
“Je li nacionalni interes kada hrvatski ministri u Vladi FBiH predlažu zakone kojima se derogiraju ovlasti kantona? Kada se hrvatskim rukama podržavaju oni koji imaju uprljane ruke krvlju naših ljudi iz Srednje Bosne?” – poručili su iz HRS-a.
Također su direktno optužili HDZ BiH za klijentelizam i privatizaciju resursa, prozivajući stranačke čelnike za zloupotrebu javnih dobara u saradnji s partnerima iz Banje Luke i Kine.
Čović pod pritiskom: Šta dalje?
Ovakav razvoj situacije postavlja pitanje koliko je HNS i dalje relevantna institucija i da li je on zaista krovno tijelo koje predstavlja sve Hrvate u BiH, ili je postao ekskluzivni politički instrument HDZ-a BiH.
Dok Draganu Čoviću ostaje sve manje saveznika unutar HNS-a, otvara se prostor za novu političku dinamiku među hrvatskim strankama, koja bi mogla oblikovati buduće odnose u BiH.
Hoće li HDZ BiH uspjeti zadržati kontrolu nad HNS-om ili će se formirati alternativni hrvatski politički blok?