Više od osam decenija nakon pada britanskog bombardera na Čvrsnici, priča koja je godinama skrivala brojne nepoznanice dobila je novi nastavak. Poznati bh. fotograf i avanturista Dženad Džino objavio je videosnimak u kojem otkriva odgovore britanskih institucija o pronađenim posmrtnim ostacima članova posade, ali i sudbini predmeta pronađenih među ostacima aviona.
Džino je prije više od tri godine na nepristupačnom području Čvrsnice pronašao dijelove britanskog bombardera iz Drugog svjetskog rata, kao i ljudske posmrtne ostatke. Njegovo otkriće pokrenulo je istraživanje koje je uključivalo britanske institucije, DNK analizu i potragu za porodicama poginulih članova posade.
Sada se ponovo vratio na mjesto pada aviona kako bi ispričao šta se u međuvremenu dogodilo.
„Rekao sam sebi da ću, kada budem imao odgovore na pitanja koja sam postavio u prvom videu, ponovno doći ovdje i zaokružiti priču”, kazao je Džino.
Bombarder krenuo prema Mariboru, a onda mu se izgubio svaki trag
Prema službenoj prepisci s Ministarstvom odbrane Ujedinjenog Kraljevstva, koju Džino predstavlja u videu, utvrđeno je da se radi o britanskom bombarderu Wellington LN333 iz 104. eskadrile Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF).
Avion je 23. januara 1944. godine, u 17:38 sati, poletio s aerodroma u italijanskoj Foggiji.
Njegova posada imala je zadatak bombardovati fabriku aviona u Mariboru, ali se nakon polijetanja letjelici izgubio svaki trag.
Tek u decembru 1947. godine istražna ekipa pronašla je gotovo potpuno uništen avion na stjenovitom grebenu Čvrsnice.
Pregledom motora potvrđena je identifikacija letjelice.
Među ostacima aviona tada su pronađeni posmrtni ostaci svih pet članova posade. Dvojica su identificirana i sahranjena u zasebnim grobovima, dok su preostala trojica sahranjena u zajedničkom grobu u Beogradu.
DNK analiza donijela odgovor nakon više od 80 godina
Posebno važan dio Džininog istraživanja odnosio se na ljudske ostatke koje je pronašao među stijenama na Čvrsnici.
Iako je bilo poznato da su posmrtni ostaci članova posade nakon rata preneseni u Beograd, ostalo je nejasno kome pripadaju kosti pronađene tokom njegovog istraživanja.
Džino je naveo da su britanske institucije iz jednog pronađenog zuba uspjele izdvojiti DNK.
Uslijedila je potraga za srodnicima poginulih članova posade, ali prve analize nisu dale rezultate.
Nakon uključivanja specijalizirane agencije, u julu 2026. godine stigla je informacija o pozitivnom DNK podudaranju.
Prema odgovoru britanskog Ministarstva odbrane, pronađeni posmrtni ostaci bit će položeni u postojeći grob u Beogradu, uz odgovarajući obred.
Riječ je o zajedničkom grobu trojice članova posade.
Ipak, u prepisci koju je Džino predstavio nije navedeno kojem je tačno članu posade pripadao analizirani uzorak.
Pronašao prsten i staklenu mačku: Jedan predmet mogao bi završiti u muzeju u Jablanici
Tokom ranijih istraživanja Džino je među ostacima aviona pronašao i nekoliko ličnih predmeta, među kojima se posebno izdvajaju prsten i staklena figurica mačke.
O njihovoj sudbini također je razgovarao s britanskim institucijama.
Prema odgovoru britanske ambasade, britanska strana zainteresovana je za preuzimanje prstena, koji bi bio izložen u centru za posjetioce kao dio postavke posvećene životima pripadnika oružanih snaga.
Za staklenu figuricu mačke predloženo je da ostane u Bosni i Hercegovini.
Posebno je zanimljivo da bi pronađeni predmeti mogli biti izloženi u Muzeju „Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici.
Džino je najavio razgovore s predstavnicima britanske ambasade i direktoricom muzeja o mogućnosti postavljanja izložbe koja bi posjetiocima približila priču o britanskom bombarderu i njegovoj posadi.
Razmatrat će se i mogućnost finansijske podrške britanske strane.
Za sada je riječ o planovima, a ne o potvrđenoj muzejskoj postavci.
Nevjerovatne priče stanovnika Blidinja
Nakon objavljivanja prvog videa, Džini su se javili i stanovnici Blidinja koji su sačuvali zanimljiva sjećanja na ostatke aviona.
Jedan od sagovornika ispričao mu je da su vrata bombardera godinama korištena kao poklopac na čatrnji.
Prema drugom svjedočenju, jedno dijete je nakon pronalaska olupine ranjeno prilikom rukovanja mitraljezom iz aviona.
Džino je prenio i priču o ženi koja je nakon Drugog svjetskog rata odvela vojnike do mjesta pada letjelice.
Prema tom usmenom svjedočenju, istražna ekipa provela je noć na planini, a zatim odnijela pronađene posmrtne ostatke.
Žena je tu noć opisivala kao najhladniju u svom životu.
Ove priče predstavljaju sjećanja i usmena svjedočanstva lokalnog stanovništva, a ne službeno potvrđene historijske nalaze.
Ponovo se vratio na Čvrsnicu i pronašao nove predmete
U novom videu Džino je ponovo obišao mjesto pada bombardera i detaljno pregledao ostatke letjelice.
Među stijenama su i dalje vidljivi dijelovi konstrukcije, propeleri, nosači točkova i ostaci opreme iz pilotske kabine.
Tokom nove pretrage pronašao je i predmet za koji pretpostavlja da je zubna proteza, kao i metalne pločice s natpisima, kopče, dijelove remenja i čahure.
Dio pronađenih predmeta namjerava pridružiti zbirci koja bi mogla biti predstavljena u jablaničkom muzeju, dok je veće dijelove olupine ostavio na planini.
Džino je najavio da priča ovdje ne završava.
Prema njegovim riječima, u novembru je pozvan na komemoraciju poginulim članovima posade u britanskoj ambasadi u Sarajevu.
O daljnjim koracima i eventualnoj saradnji s Muzejom „Bitka za ranjenike na Neretvi” javnost će obavijestiti u narednom videu.
Otkriće na Čvrsnici tako je, nakon više od osam decenija, povezalo jednu ratnu tragediju, porodice poginulih britanskih avijatičara i Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su ostaci njihovog aviona decenijama ležali gotovo zaboravljeni.
