U zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine razmatra se uspostavljanje novog cestovnog koridora dugog približno 180 kilometara, koji bi prema dosad predstavljenom konceptu mogao povezati sedam gradova i općina. Kako piše BiznisInfo.ba, inicijativa je dobila nastavak na institucionalnom nivou, nakon što je Vlada Unsko-sanskog kantona razmatrala informaciju o dosadašnjim aktivnostima na pripremi projekta.
Prema pisanju BiznisInfo.ba, riječ je o planiranom saobraćajnom pravcu koji bi povezivao područje Bihaća s Kupresom i Livnom, prolazeći kroz više lokalnih zajednica na zapadu Bosne i Hercegovine.
Portal navodi da je projekat ranije razmatran kroz saradnju predstavnika Unsko-sanskog kantona i Kantona 10, a novi korak napravljen je 30. oktobra 2026. godine, kada se o njemu raspravljalo na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona.
Poznato kojih sedam gradova i općina obuhvata planirani pravac
Kako navodi BiznisInfo.ba, prema ranije predstavljenom konceptu budući cestovni koridor povezivao bi:
- Bihać
- Bosanski Petrovac
- Drvar
- Bosansko Grahovo
- Glamoč
- Kupres
- Livno
Prema analizi koju prenosi ovaj portal, cilj inicijative jeste poboljšanje saobraćajne povezanosti dijelova zapadne Bosne i Hercegovine, kao i stvaranje kvalitetnijih veza između Unsko-sanskog kantona i Kantona 10.
Kao jedan od dugoročnih ciljeva spominje se i mogućnost boljeg povezivanja s hrvatskom autocestom A1 te Jadranskom obalom.
Ipak, riječ je o planiranom projektu, a ne o već utvrđenoj konačnoj trasi.
Vlada razmatrala preliminarnu analizu
Prema informacijama koje je objavio BiznisInfo.ba, Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona iniciralo je izradu preliminarne analize i koncepta projekta brze ceste Bihać – Kupres.
Dokument je, prema navodima ovog portala, pripremio T3 Consulting Tim iz Sarajeva.
Navodi se da je riječ o početnoj tehničko-ekonomskoj osnovi za razmatranje mogućnosti realizacije budućeg infrastrukturnog projekta.
Vlada Unsko-sanskog kantona primila je informaciju na znanje, dok je Ministarstvo privrede zaduženo da nastavi aktivnosti i predloži naredne korake.
To ne znači da je donesena odluka o početku izgradnje, niti da su osigurana sredstva za realizaciju cijelog koridora.
Razmatra se trasa kroz kraška polja
Jedna od mogućnosti koja se spominje u ranije predstavljenom konceptu jeste vođenje buduće saobraćajnice kroz područja kraških polja.
Kako objašnjava BiznisInfo.ba, takvo rješenje moglo bi omogućiti izbjegavanje dijela zahtjevnih planinskih prepreka i potencijalno smanjiti potrebu za izgradnjom dugih tunela i mostova.
Međutim, portal naglašava da će tek detaljnije stručne analize i projektna dokumentacija pokazati koja bi trasa bila tehnički i ekonomski najpovoljnija.
Zbog toga se zasad ne može govoriti o konačnom izgledu buduće ceste niti o preciznoj cijeni njene izgradnje.
Kakav bi značaj nova cesta mogla imati?
Prema analizi portala BiznisInfo.ba, eventualna realizacija ovog koridora mogla bi doprinijeti boljoj povezanosti lokalnih zajednica i olakšati prijevoz robe i putnika.
U tekstu se kao potencijalni korisnici kvalitetnije cestovne infrastrukture izdvajaju drvoprerađivačka industrija, poljoprivreda, turizam i logističke djelatnosti.
Također se navodi mogućnost povoljnijih uslova za buduća ulaganja, posebno u područjima koja se suočavaju s nedovoljno razvijenom saobraćajnom infrastrukturom.
Ipak, navedene koristi predstavljaju očekivane mogućnosti koje se razmatraju u okviru projekta, a ne potvrđene ekonomske rezultate.
Koja bi dionica mogla biti prva?
Kako je ranije izvještavao BiznisInfo.ba, među početnim koracima spominjalo se unapređenje postojeće cestovne veze između Bihaća i Bosanskog Petrovca.
Ostale dionice prema Drvaru, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Kupresu i Livnu bile bi predmet daljnjih razmatranja i projektovanja.
Međutim, prema dosad objavljenim informacijama, nije potvrđen konačan redoslijed izgradnje, niti su poznati rokovi početka i završetka radova.
Također, činjenica da se u preliminarnom dokumentu koristi naziv brza cesta Bihać – Kupres ne predstavlja potvrdu da će svih približno 180 kilometara biti izvedeno u profilu brze ceste.
Šta slijedi?
Prema informacijama koje prenosi BiznisInfo.ba, projekat se još nalazi u početnoj fazi pripreme.
U narednom periodu očekuje se nastavak stručnih i institucionalnih aktivnosti koje bi trebale dati odgovore na pitanja konačne trase, tehničkih karakteristika, troškova i mogućeg modela finansiranja.
Hoće li predloženi cestovni koridor biti realizovan i u kojem obimu, zavisit će od rezultata budućih analiza, odluka nadležnih institucija i mogućnosti osiguravanja potrebnih sredstava.
