Minimalna plaća raste, ali i troškovi: Hoće li poslodavci i ekonomija izdržati teret?

Povećanje minimalne plaće na 1.000 KM od početka ove godine jedna je od glavnih ekonomskih tema u Federaciji BiH. Dok radnici pozdravljaju ovaj potez Vlade, ekonomski stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice. Faruk Hadžić, ugledni makroekonomski analitičar, analizirao je ovu odluku, ističući kako će poslodavci osjetiti značajno povećanje troškova, a ekonomija biti suočena s nizom izazova.

Minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685 KM

Iako se u javnosti često spominje povećanje minimalne plaće za 381 KM (sa 619 na 1.000 KM), Hadžić naglašava da ovaj iznos ne uključuje dodatne troškove doprinosa, koji iznose 304 KM po radniku. Kada se sve sabere, ukupno opterećenje za poslodavce raste za čak 685 KM po svakom zaposlenom, što dodatno opterećuje poslovanje.

„Donositelji odluka nisu uzeli u obzir priliku da smanje opterećenja na plaće. Da su Federacija BiH i država odlučile osloboditi dodatno naplaćene doprinose, radnici bi danas imali znatno veća primanja, a minimalna plaća, uz topli obrok i prijevoz, mogla bi doseći 1.500 KM,“ ističe Hadžić.

Težak udarac za pojedine kantone i sektore

Povećanje minimalne plaće neće jednako pogoditi sve dijelove Federacije BiH. Kantoni poput Bosansko-podrinjskog (BPK), Zeničko-dobojskog (ZDK) i Srednjobosanskog (SBK), gdje dominiraju sektori s nižom produktivnošću i preduzeća orijentisana na izvoz, osjetit će najveći pritisak.

„Ova preduzeća, koja već posluju na tankoj margini, suočit će se s izazovom kako održati poslovanje bez otpuštanja radnika,“ upozorava Hadžić.

Šira slika: Socijalna davanja, cijene struje i lančani efekti

Osim izdataka za doprinose, Hadžić skreće pažnju na još dva značajna faktora:

1. Rast troškova socijalnih davanja – S obzirom na to da su ona vezana za minimalnu plaću, povećanje ovih troškova dodatno će opteretiti budžete.

2. Potencijalni rast cijena struje – Poslovna zajednica strahuje od povećanja cijena električne energije za više od 20 posto, što bi dovelo do dodatnog rasta troškova poslovanja i posljedično, cijena proizvoda i usluga.

„Ako cijene struje značajno porastu, posljedice će osjetiti svi – od komunalnih preduzeća do građana. Već sada možemo očekivati pritisak na rast cijena hrane i osnovnih životnih potrepština,“ dodaje Hadžić.

Opasnosti od lančanih problema

Hadžić upozorava da, ukoliko poslodavci budu primorani smanjiti broj zaposlenih zbog visokih troškova, Federacija BiH će se suočiti s rastom nezaposlenosti i smanjenjem prihoda od doprinosa. „Ako se zaduženost nastavi povećavati kako bi se pokrili budžetski deficiti, suočit ćemo se s granicama finansijske održivosti,“ kaže Hadžić.

Upozorava i na moguće probleme u izvozu, posebno ako Njemačka, kao glavno tržište za bh. robu, nastavi bilježiti ekonomske poteškoće. „Slabljenje izvoza dovest će do dodatnih pritisaka na ekonomiju, što će nas dovesti u tešku situaciju već 2026. godine,“ zaključuje.

Zaključak: Ko će podnijeti teret reformi?

Povećanje minimalne plaće, iako pozitivan korak za standard radnika, nosi ozbiljne implikacije za poslodavce i ekonomiju u cjelini. Bez smanjenja doprinosa i olakšica za privrednike, posljedice bi mogle biti dalekosežne – od otpuštanja radnika, rasta cijena, do smanjenja konkurentnosti bh. privrede na međunarodnom tržištu.

Kako zaključuje Hadžić: „Ova godina bit će test izdržljivosti za sve – radnike, poslodavce i državne institucije. Ako krenu problemi, njihovi efekti će biti lančani. Zato nam je sada potrebna jasna strategija, kako bismo spriječili dublju ekonomsku krizu.“