Na društvenim mrežama, posebno na Redditu, širi se karta koja prikazuje prosječne cijene kvadrata stanova u evropskim gradovima tokom prošle godine, a na kojoj Hrvatska, odnosno Zagreb, zauzima nezavidnu poziciju.
Iako mnogi mladi Hrvati godinama odlaze iz zemlje zbog visokih cijena nekretnina, pokazalo se da hrvatska prijestonica i nije među najskupljima u Evropi – ali je i dalje skuplja od većine gradova bivše Jugoslavije.
Prema objavljenoj karti, prosječna cijena kvadrata u Zagrebu iznosi 2.917 eura, dok su cijene u regiji znatno niže. U Beogradu kvadrat stana košta oko 2.220 eura, u Sarajevu 1.980 eura, u Podgorici 2.066 eura, dok je Skoplje najpovoljnije sa 1.670 eura. U Prištini prosjek je oko 1.600 eura, a u Tirani 1.703 eura. Ljubljana, s druge strane, prednjači u regionu sa čak 4.500 eura po kvadratu – gotovo dvostruko više nego u Zagrebu.
U poređenju sa zapadnoevropskim gradovima, Zagreb i dalje stoji “solidno”. Najviše cijene bilježi Cirih, gdje kvadrat stana u prosjeku košta 18.112 eura, dok su Pariz (9.530 eura) i London (9.296 eura) takođe u samom vrhu. Ništa bolja situacija nije ni u Minhenu (10.900 eura), Amsterdamu (8.350 eura) ili Stokholmu (7.816 eura). U poređenju s tim, Zagreb je i do šest puta jeftiniji.
Korisnici Reddita ističu da je pravi problem u nesrazmjeri između cijena i primanja. “Nije stvar samo u rastu cijena, već i u tome što plate ne prate inflaciju. U nekim obalnim županijama više od polovine nekretnina kupuju stranci. To znači da domaći građani nemaju izbora osim da odlažu roditeljstvo ili odlaze iz zemlje.”
Još jedan korisnik dodao je da dolazak stranaca, često penzionera, povećava pritisak na infrastrukturu i zdravstveni sistem, dok doprinos budžetu ostaje minimalan.
U raspravu su se uključili i korisnici iz Srbije, komentarišući sličnu situaciju u Beogradu. “U Srbiji ne postoje investicioni fondovi, nema opcija za ulaganje, pa svi ulažu u nekretnine. Pola Beograda zjapi prazno, zgrade niču kao gljive, a stanovi ostaju neprodati. Strašno.”
Drugi su istakli da nema smisla kupovati stanove u glavnim gradovima kada se, na pola sata vožnje od metropole, mogu naći kuće s dvorištem po višestruko nižim cijenama. “Smešno mi je gledati kako se ljudi žale na cene stanova u metropolama, dok se u selima kuće prodaju praktično za siću. Čak i u manjim mestima može se pronaći ogromna kuća s dvorištem, po ceni manjoj od garsonjere u gradu.”
“Nećeš verovati, ali takva je situacija i u većini drugih zemalja Evropske unije. Neverovatno je da je kuća u nekom selu u Pirinejskim Alpima, gde ni Bog više ne svraća, jeftinija nego u centru Madrida… Ko bi rekao”, napisao je jedan komentator.
Na selu, 15 minuta od grada, kvalitet života je otprilike osam puta bolji nego u kartonskoj kutiji od 60 kvadrata u nekom neboderu, dodao je drugi korisnik.
Prema podacima Dojče banke, švajcarski gradovi i dalje su u vrhu liste najskupljih evropskih tržišta nekretnina. Prosječna tržišna cijena kvadrata u centru Ciriha ove godine iznosila je čak 20.350 eura, zbog čega se taj grad našao na prvom mjestu liste, prenosi Capital.ba. Na drugom mjestu je Ženeva s prosječnom cijenom od 18.270 eura, dok je London treći s 17.810 eura. Slijede Pariz, Minhen i Luksemburg, a među nešto “jeftinijima” su Stokholm, Beč, Amsterdam i Oslo.
Prosječne cijele stanova po m2 u europskim gradovima (2024)
byu/Dry-Statistician3712 incroatia
“Pre mesec dana prosečna cena u Zagrebu bila je skoro 4.400 evra, ova lista je prilično zastarela”, zaključio je jedan korisnik.
