Prve naznake promjene vremena u Bosni i Hercegovini pojavljuju se na prognoznim modelima oko 10. septembra, kada bi temperature mogle pasti na ugodnije vrijednosti, objavio je bh. meteorolog Nedim Sladić.
Ipak, ljeto se, prema trenutnim prognozama, neće tako lako predati. Temperature bi i nakon promjene ostale iznad prosjeka za septembar, dok bi dnevne vrijednosti uglavnom bile oko ili nešto iznad 25 stepeni.
„Prve naznake promjene vremena na prognoznom materijalu naziru se oko 10.09. kada bi temperature zraka opale na ugodnije temperaturne vrijednosti, no i dalje bi ostale natprosječne za septembar mjesec uz vrlo topla poslijepodneva (maksimalne temperature zraka uglavnom oko i malo iznad 25 °C) i prijatne noći, a dobili bismo i prolazne padavine“, napisao je Sladić.
Prognoza još nije „zakucana“
Sladić, međutim, upozorava da je riječ o periodu koji je još dovoljno udaljen da postoji značajna neizvjesnost, posebno kada je riječ o količini i intenzitetu padavina.
„Međutim, kako to obično biva sa trenutnog stajališta, trenutni signal za ostvarenje prognoze je još uvijek generalno slab (možete vidjeti i po raznim rješenjima sa analiziranog materijala), što pogotovo vrijedi za padavine“, naveo je.
Prema njegovim riječima, posljednji proračuni pokazuju i jedan znatno izraženiji scenarij.
„Sinoćnji i jutarnji izračuni su znatno agresivniji u formiranju niskog zračnog pritiska i dotoku vlažnog zraka prema našem području te intenzivnijih padavina koji zasad nemaju veću podršku ostalih članica u izračunima. Trenutni izgledniji scenarij je umjereniji i upućuje na prelazak hladne fronte preko naše zemlje“, objasnio je Sladić.
Obilna kiša ne bi bila najbolje rješenje za sušu
Posebno se osvrnuo na sušu i činjenicu da nakon dugog perioda bez značajnijih padavina jaka kiša ne mora nužno biti dobra vijest.
„Rasplet s intenzivnijim padavinama, s trenutno minimalnom vjerovatnoćom ostvarenja, nije pogodan za ublažavanje suše. Intenzivne padavine nisu solucija jer većina istresene kišnice tada otječe umjesto da bude upijena u zemljište, jer je tlo suho, a samim tim stegnuto i hidrofobno te se ponaša poput asfaltne podloge“, naveo je.
Za zemljište bi, kako objašnjava, mnogo korisnija bila dugotrajnija i umjerenija kiša.
„Potrebna nam je umjerena kiša koja će omogućiti da zemlja upije svaku kapljicu. Od hladne fronte to možemo dobiti, ali uveliko zavisi od niza drugih uvezanih faktora“, zaključio je Sladić.
Dodao je da je za analizu korišten ECMWF proizvod, odnosno Cluster analiza.
