Austrijski meteorolog i klimatski stručnjak Andreas Jäger iznio je upozorenje koje je izazvalo veliku pažnju javnosti, poručivši da bi ovogodišnje ljeto moglo biti najhladnije u narednih 300 godina, ukoliko se nastavi sadašnji trend globalnog zagrijavanja.
Kako prenosi austrijski portal Heute, Jäger smatra da ekstremne vremenske pojave koje posljednjih godina pogađaju Evropu više nisu izuzetak, već postaju nova svakodnevica.
Govoreći o ovogodišnjim vremenskim prilikama u Austriji, istakao je da su visoke temperature, snažne oluje i odroni sve češći, te da klimatske promjene već sada imaju vidljive posljedice.
“Ovakav juni prije 2000. godine nismo imali”, rekao je Jäger.
Podsjetio je da je ovogodišnji toplotni val bio među najizraženijima do sada, pri čemu je više od polovine meteoroloških stanica zabilježilo nove temperaturne rekorde, uključujući i brojne lokacije u Tirolu.
“Klimatske promjene nisu izmišljene”
Najviše pažnje izazvala je njegova izjava:
“Ovo je vjerovatno najhladnije ljeto u narednih 300 godina.”
Kako pojašnjava, tom rečenicom želio je ukazati na dugoročni trend rasta temperatura, a ne na konkretnu prognozu za naredna ljeta.
“Klimatske promjene nisu izmišljene, nego su čista fizika”, poručio je austrijski meteorolog, upozoravajući da su ekstremne vrućine i sve učestalije prirodne nepogode posljedica promjena koje se već dešavaju.
Sve veći problem postaje nedostatak vode
Jäger upozorava da će jedan od najvećih izazova u narednim decenijama biti dostupnost vode.
Prema njegovim riječima, sve manje snijega znači i manje prirodnog obnavljanja podzemnih voda, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za poljoprivredu i vodosnabdijevanje.
Smatra da će se poljoprivreda morati prilagoditi novim klimatskim uslovima kroz drugačije metode obrade zemljišta i bolje upravljanje vodnim resursima.
Potrebne promjene u svakodnevnom životu
Govoreći o mogućim rješenjima, Jäger smatra da svako može dati doprinos smanjenju emisija štetnih gasova.
Kao neke od primjera naveo je češće korištenje bicikla ili pješačenje umjesto automobila, manju potrošnju mesa, rjeđe putovanje avionom i odgovorniju kupovinu odjeće.
Ističe i da brojne mjere zaštite klime mogu istovremeno povećati energetsku nezavisnost i otpornost lokalnih zajednica.
Na kraju je poručio da ne očekuje brzo poboljšanje situacije, ocjenjujući da će ljeta s ekstremnim vrućinama i snažnim olujama postati dio nove klimatske stvarnosti.